Dnevni.ba - PRELOADER

Kurti za CNN: „Neću predati demokratsko Kosovo fašističkoj policiji“

31 Svi 2023


Kurti za CNN: „Neću predati demokratsko Kosovo fašističkoj policiji“

Kosovski premijer Albin Kurti govorio je za CNN o posljednjim dgađanjima na sjeveru Kosova i sukobima koji su proizašli iz istih. Kurti tvrdi kako su "prosvjedi naređeni i plaćeni iz Beograda" te izvedeni od strane, kako kaže, "fašističke milicije", prenosi N1 BiH.
On dodaje i da se sve događa  jer "Beograd i dalje kuka zbog gubitka Kosova nakon NATO napada 1999. godine". Kosovski premijer također inzistira na tome da neće odustati od uvođenja u vlast načelnika općina koji su izabrani na proteklim lokalnim izborima, ali i kako "nema namjeru dozvoliti manjini", kako to on kaže, "da upravlja većinom".

U razgovoru sa Isom Soares Kurti za CNN je komentirao  i kritike koje su došle od američkog državnog tajnika Antonya Blinkena. Na pitanje zašto je odlučio poslati policijske snage na sjever Kosova, Kurti je kazao:
"Petog studenoga prošle godine četiri gradonačelnika na sjeveru koji pripadaju jednoj srpskoj političkoj stranci kolektivno su podnijeli ostavke, a u prosincu smo zbog nepostojanja sigurnosnih uvjeta odlučili odložiti vanredne izbore za četiri mjeseca. Tako da smo ih konačno imali 23. travnja. Izlaznost je bila prilično mala zbog pritisaka, ucjena i prijetnji iz Beograda svim srpskim građanima, a posebno onima koji su planirali da se kandidiraju. I sada imamo četiri gradonačelnika čiji je legitimitet nizak, ali ipak nema legitimnijeg od njih. Moramo imati vladavinu prava. Mi smo demokratska republika i moramo osigurati da u općinskim zgradama, koje su vlasništvo Republike budu izabrani gradonačelnici građani Kosova. S druge strane, suočavamo se s nemirnim prosvjednicima. Suočavamo se s gomilom ekstremista. Suočavamo se s ultranacionalističkim desničarima kojima se plaća i naređuje iz Beograda i koji se dive despotskom predsjedniku Putinu. Ovo je fašistička milicija koja je napala naše policajce i NATO vojnike i novinare koji su tamo izvješćivali. Danas je puno mirnije jer nisu vršili napade na našu policiju i KFOR, ali su ipak napali nekoliko novinara. Želim mir i sigurnost, ali vjerujem da su demokracija i vladavina prava put naprijed. U općinskim zgradama nije moguće da nema izabranog načelnika. Vlast na Kosovu se ne
može steći šok bombama, zločinima i nasiljem, može samo na izborima".
Na pitanje ima li dokaz da oni koji se šalju na prosvjede u Kosovu da su došli iz Srbije i da ih je poslala Srbija te da se radi o Putinovim saveznicima, Kurti je odgovorio:
"Imamo na desetine video snimaka i fotografija na kojima se vidi kako se srpska policija nalazi na prvoj liniji nasilne rulje. A to su ljudi koje smo identificirali da dolaze iz Srbije. Neki od njih dolaze i sa sjevera Kosova, ali neki dolaze iz Srbije, a mi smo demokratska proeuropska republika, a naš sjeverni susjed Srbija je proruska autokracija. Dakle, tamo nema puno demokracije iako imaju izbore, pošto imaju jednu stranku, jednu državu i jednog lidera i naredili su ovoj tzv. 'žandarmeriji', kako ih zovu da dođu praviti nerede na sjeveru Kosova".
Komentirajući sporazum iz 2013. godine gdje je njegov prethodnik (Hasim Thaci) podržao da srpska većina može biti zastupljena, ali da se 10 godina kasnije ovo ne događa te zašto, Kurti je odgovorio:
"Sada imamo dogovor sa Srbijom. Mi to zovemo Osnovni ugovor. Predsjednik Srbije i ja smo pod pokroviteljstvom visokog predstavnika i VP Borrella i njegovog specijalnog izaslanika za Balkana, Lajčaka, postigli dogovor. Tekst ima 11 članaka, šest točaka u preambuli. Imamo dogovor. Dio ovog sporazuma je i implementacija svih prethodno dogovorenih dogovora mojih prethodnika. Ima ih ukupno 39. Dva od njih se odnose na Zajednicu općina sa srpskom većinom koja, međutim, nije prošla test našeg Ustavnog suda jer je uokvirena duhom teritorijalnog etnonacionalizma. Želim imati samoupravu srpske zajednice kao što kaže članak 7, našeg osnosnovnog ugovora. Ne zanemarujem i ne poričem prethodno dogovorene dokumente, ali to nije jedino. Potreban nam je plan implementacije cjelokupnog sporazuma koji smo sklopili u veljači ove godine".
Odgovarajući na pitanje razumije li onda zašto su onda Srbi bojkotirali izbore i zašto se osjećaju nedovoljno zastupljenim, premijer Kosova je kazao:
"Imamo srpsku zajednicu na Kosovu koja čini 4% stanovništva, 93% su Albanci, a ostalih 3% su pripadnici drugih manjina, Romi, Bošnjaci, Turci, Egipćani, Goranci, i želimo živjeti u multikulturalnom društvu. Ali ne možemo imati privilegiranu manjinu jer Beograd jadikuje zbog gubitka Kosova 1999. godine kada je NATO intervenirao kako bi zaustavio genocid Miloševićevog režima. Dakle, Kosovo je priča o uspjehu NATO intervencije. To je ono što smeta Beogradu i Kremlju".
Podsjećaćajući kako je Josep Borrell pozvao policiju na povlačenje, novinarka CNN-a pitala je Kurtija hoće li povući policiju iz općina na sjeveru Kosova gdje su tenzije.
""Policija treba biti u nekoliko njih u svakoj općini kao i u svakoj općini u našoj republici. Ukupno ima 38 općina. Ali, ako dođe do nasilja , sve dok je nasilna rulja izvan zgrade, ne mogu imati samo nekoliko policajaca. Moram imati policiju koja će braniti vladavinu prava, koja će čuvati red, mir i sigurnost. Općina treba biti za sve, a ne samo za paralelne strukture Srbije pretvorene u kriminalne bande, posebno u posljednje vrijeme".
Komentirajući i kako je američki državni tajnik Antony Blinked na službenom Twitter nalogu pozvao na zaustavljanje, kako je nazvao, "nasilnih mjera" te najoštrije osudio akcije Vlade Kosova koje dodatno eskalirauju tenzije na sjeveru Kosova i povećavaju nestabilnost. "Pozivamo premijera da odmah zaustavi ove nasilne mjere", citirala je Blinkenov 'twit', te upitala kako će spriječiti daljnju eskalaciju ako će nastaviti s postavljanjem policije na teren u ovim općinama, Kutri je odgovorio:
"Sva međunarodna tijela su priznala izbore koje smo mi održali. Kada prepoznate proces izbora i njegove rezultate, onda načelnici moraju ići u općinu. Tko bi još trebao biti u ovim općinskim zgradama ako ne načelnik? I blisko surađujem s međunarodnim faktorima, posebno sa SAD i EU. Oboje smatramo neizostavnim saveznicima, prijateljima i pertnerima i dat ćemo sve od sebe, ali na neću predati demokratsku Republiku fašističkoj policiji".

/Desk/

DNEVNI


U novom broju donosimo

Novi broj

21 Stu 2024

U novom broju donosimo

Novi broj

20 Stu 2024

U novom broju donosimo

Novi broj

19 Stu 2024