Dok je koronavirus početkom ožujka zahvatao kompletnu zemlju, u Hercegovačko-neretvanskoj slučajevi sve do momenta kada je u Sveučilišnu kliničku bolnicu zbrinut pokojni Velo Pralas, nisu bilježeni.

Premijer Nevenko Herceg tih je dana bio zadovoljan zbog stanja u županiji. Ipak, nekoliko dana kasnije s prvim slučajem, virus se u Hercegovini pojavio i ubrzo je ovaj dio zemlje učinio najvećim žarištem u Bosni i Hercegovini.

Posebno je u početku kritično bilo u Konjicu, općini u kojoj se na privatnoj zabavi zarazilo više sudionika, a kasnije i na području Međugorja u sakralnim objaktima u kojima se tradicionalno okuplja ili boravi više ljudi.

Hercegovina žarište

Za Hercegovinu danas, pola godine kasnije, ponovno se s pravom može konstatirati kako je najveće žarište, a ključni problem nažalost je činjenica da se stanovništvo ne pridržava mjera i preporuka koje su na snazi. Tijekom ljeta i početkom jeseni brojne svadbene zabave nisu otkazane, a na njima su se nažalost svjesno kršile mjere, što je vodilo ka katastrofalnom stanju.

Posljednje informacije koje smo prije zaključenja ovoga teksta dobili iz Kriznog stožera Civilne zaštite Hercegovačko-neretvanske županije, kažu kako su u SKB Mostar tijekom noći sa utorka na srijedu preminule još dvije osobe, te kako su na bolničkom liječenju u ovom trenutku 43 bolesnika, od kojih šest na invazivnoj i dvoje na neinvazivnoj mehaničkoj ventilaciji.

Testirano je 540 uzorka, a s područja HNŽ-a pozitivnih je 39 i to: 26 iz Mostara, 4 iz Stoca, 3 iz Čitluka, 3 iz Čapljine, 2 iz Jablanice i 1 iz Konjica, dok su sanitarni inspektori izdali ukupno 5546 rješenja o samoizoliranju i izoliranju. Na snazi je zbrojno 2086 ovakvih rješenja. Stanje je zabrinjavajuće i bez sumnje nadležni će u narednim danima i tjednima vjerojatno biti primorani pooštriti mjere. Hoćemo li s dolaskom jeseni svjedočiti scenariju sličnome onom proljetnom nitko ne može tvrditi, ali predviđanja ako se ništa ne promijeni nisu optimistična.

Kvesić upozorava

Doktor Ante Kvesić, ravnatelj Sveučilišne kliničke bolnice Mostar u izjavi za Dnevni list tvrdi kako se u bližoj prošlosti “previše popustilo“, te kako se određene mjere u pandemiji jednostavno moraju poštovati kako bi se stvari mogle održati pod kontrolom.

- Jednostavan primjer je Županija Zapadno-hercegovačka. Tamo smo imali veoma lošu situaciju, Stožer je regirao, pooštrene su mjere koje se odnose na okupljanja poput svadbi i dobili smo duplo manje zaraženih iz ove županije u posljednjih deset dana. Dakle, neke stvari moramo prihvatiti! Moraju se redovito prati ruke, moraju se nositi maske u zatvorenim prostorima i moramo poštivati socijalnu distancu. Moraju se otkazati i velika okupljanja, posebno ona u prostorima u kojima se koriste rashladni uređaji. To je pogubno. Dakle, nemam ništa protiv svadbenih salona ili noćnih klubova, ali njihov rad na način da okupljaju po recimo pet stotina ljudi doveo bi do eksplozije u HNŽ-u, upozorava Kvesić.

Ponovio je i kako bi u slučaju pogoršanja stanja medicinski radnici bili dovedeni u velike probleme, jer je upitno da li bi sustav s trenutnim kapacitetima mogao odgovoriti zadatku.

- Kapaciteti su takvi da u slučaju eksplozije virusa ne bismo mogli sve držati pod kontrolom. Da me se krivo ne shvati, nisam za zaustavljanje života, ali svi moramo biti savjesni i držati se preporuka. Puno možemo napraviti s malim stvarima. Cijena koju plaćamo zbog nepridržavanja je stopa smrtnosti u posljednje vrijeme. Vidite da svakodnevno umiru ljudi. Također, situacija se komplicira jer ljudi zbog COVID-a bježe od bolnica. U ovo vrijeme prošle godine imali smo 45 posto više pacijenata u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici. Također, problem je što obolijevaju i medicinski radnici. Ukoliko dođemo do procenta od 30 posto zaraženih radnika, onda bismo dobili još jedan veliki problem. Stoga, spriječimo sva velika okupljanja, to je jedino rješenje, kazao je Kvesić.

Krizni stožer Ministarstva zdravstva HNŽ-a nedavno je predložio proglašenje stanja prirodne nesreće zbog pogoršanog epidemiološkog stanja.

- Ovih dana smo i od Federalne uprave za civilnu zaštitu, odnosno Federalnog štaba dobili naputak da županijski stožeri sagledaju stanje na prostoru svojih županija, te da na temelju pokazatelja Vladi predlože donošenje određenih mjera, pa ako je potrebno i mjeru proglašenja stanja prirodne nepogode, rekao je glasnogovornik Kriznog stožera i Vlade HNŽ- a, Pero Pavlović.

Noćni život i svadbe

Iz Zavoda za javno zdravstvo HNŽ-a pozivali su na kažnjavanje svadbenih salona i noćnih klubova koji su, kako tvrde, najveći izvori širenja infekcije. Ravnatelj Nermin Avdić u izjavi za Federalnu televiziju naglasio je kako je stav Zavoda da bi se moralo uvesti stanje prirodne nesreće jer bi se tada sama Vlada, odnosno ljudi koji su na višim funkcijama, uključili u sve i imali bi mogućnost da narede, odnosno da pomognu da se ove mjere koje su na snazi na koncu i provedu.

– Na taj način bi za tri tjedno bio smanjen broj oboljelih, tvrdio je Avdić.

Od mjerodavnih institucija, naročito MUP-a HNŽ-a i inspekcijskih službi, zatraženo je provođenje pojačanog nadzora i kažnjavanja onih koji krše donesene mjere preveniranja obolijevanja i zaštite građana.

J. S.