Predsjednik Fondacije društva zajedničkih vrijednosti Zlatko Lagumdžija vodio je sesiju 'Na ekononskom frontu - na putu ka održivom razvoju', sa izuzetnim učesnicima i prijateljima, na trodnevnoj online video konferenciji 'Zajednička budućnost - Zajednička odgovornost'.

Uvodna izlaganja i dijalog bili su posvećeni definiranju ključnih izazova, narednim ekonomskim razvojnim koracima i ulozi vlada, poslovne i akademske zajednice neophodnih zbog razarajućih posljedica pandemije.

Lagumdžija je istakao da je globalna ekonomija, praćena zdravstvenom krizom i pandemijom, u najnižoj razvojnoj tački od kraja devetnaestog vijeka.

- Posebno su pogođene države u razvoju, uz rastuće siromaštvo i nesagledive društvene i sigurnosne, a ne samo ekonomske posljedice. Mada su ekonomski poticaji i zaštitne mjere, kakve se nikad ranije nisu činile, dale prve rezultate još se ne vidi kraj ukupne krize.  

Međunarodna organizacija rada je upravo iznijela predikciju da će se, ako se pandemija nastavi, broj od 3,1 milijarde zaposlenih prepoloviti što će generirati nove i nepredvidive sukobe unutar između pojedinih država - kazao je dr. Lagumdžija.

Problemi inicirani pandemijom su, kako navodi, globalne prirode. Zbog toga svaki pokušaj da se rješavaju zatvaranjem država, nacionalističkim podjelama i populizmom i lokalnim „terapijama“ može generirati samo nove sukobe sa nesagledivim posljedicama.

Zbog nedostataka globalnog i nacionalnog liderstva rješenja se mogu tražiti u pritisku javnosti na izabrane dužnosnike kroz stvaranje saveza ljudi koji slično misle o izlasku iz krize i stvaranju „Nove normalnosti“ ili novog svjetskog poretka i okretanja ka održivom razvoju koji će uvažavati zaštitu prirodnih resursa.

Lagumdžija je naglasio da ubrzanje realizacija Agende 2030 i Održivih razvojnih ciljeva nemaju alternativu.

Bila je to prilika da informira sugovornike o aktivnostima i dobije podršku za uspostavu Mreže za promociju održivog razvoja Zapadnog Balkana što bi moglo imati značajan utjecaj na ubrzanje i jačanje EU integracionih procesa kroz implementaciju novo uspostavljenog 'Evropskog zelenog dogovora'.

- Tokom konferencije pokazalo se da će, u svakom aspektu nastupajuće postkorona ere, ključnu ulogu imati akteri koji se više posvete obrazovanju i njegovom tretmanu kao najvažnijoj ekonomskoj i razvojnoj komponenti.

Države koje ne budu jačale ukupni obrazovni sistem i davale mu značajniju ulogu mogu samo biti veliki gubitnici u ekonomskoj utakmici koja će se odvijati, prije svega, u sferi digitalizacije ekonomije i društva u cjelini.

Za sve to je neophodno segregirajuće politike daljih podjela poraziti te jačati duštva zajedničkih vrijednosti i kulturu zajedništva u održivom razvoju, obrazovanju, liderstvu i znanju - ističe se.

Lagumdžija je naglasio da cilj ne smije biti vraćanje na svijet prije COVID-19. To je svakako bio svijet pun protivrječnosti koje su vodile ka daljnjoj nestabilnosti, nejednakosti, nepravdi i sukobima.

Stvaranje „Nove normalnosti“ i prosperiteta u Postkorona Eri karakterišu tri paralelna pravca: Odbrana od pandemije, Restart onoga što je vrijedilo i Ponovno propitivanje postojećeg i kreativno inoviranje života i rada zasnovanog na kulturi zajedništva i bogatstva u različitostima (3R - Resilience, Restart, Reinvent).

Povod za trodnevnu online video konferenciju 'Zajednička budućnost - Zajednička odgovornost' je 75. godišnjica UN-a, a održana je pod pokroviteljstvom predsjednice Grčke Katerina Sakellaropoulou, u organizaciji Nizami Ganjavi Međunarodnog Centra (NGIC) i Fondacije Mariane Vardinoyanis.

Konferencija je bila prilika za konsolidaciju inicijativa i nove aktivnosti prema vodećim multilateralnim organizacijama i globalnim liderima u kojima je NGIC učestvovao tokom pandemije, navodi se u saopćenju.