Ruske zahtjeve Ukrajini ne treba kvalificirati kao njezinu kapitulaciju, Moskva predlaže pregovore, rekao je u srijedu šef ruske diplomacije Sergej Lavrov govoreći za televizijsku postaju Al Jazeera.

– Ne smatram da se to može kvalificirati na taj način, kao kapitulacija. Ovdje nije najvažniji termin koji će se koristiti. Mi predlažemo sporazum koji će osiguravati legitimna prava svih naroda koji žive u Ukrajini, što uključuje sve nacionalne manjine, bez izuzetka i njihovu ravnopravnost, rekao je Lavrov.

– To se treba odraziti i u ukrajinskom zakonodavstvu, u kojem sada postoji zakon o tri autohtona naroda, kao da Rusa nikada nije bilo na ukrajinskoj zemlji. Takve stvari već stvaraju zakonodavne osnove za daljnju rusofobnu politiku, i ne samo rusofobnu, nego protiv svih ostalih nacionalnih manjina – Mađara, Rumunja, Poljaka, Bugara. Polazimo od toga da će upravo ukrajinski narod to rješavati. Ako se vlast složi sa uvjetima o kojima se sada razgovara, to će biti sporazum, rekao je.

Kako je dodao, “ako Zapad odluči spustiti novu željeznu zavjesu ispred Rusije,„nećemo brinuti i naći ćemo druge mogućnosti za razvoj”.

Lavrov je istaknuo da Ukrajina ima tehnološki i tehnički potencijal za razvoj nuklearnog oružja, ali da Rusija to neće dopustiti.

Nakon završetka sukoba, Ukrajinci bi sami trebali odlučiti kako će dalje živjeti, ustvrdio je Putinov šef diplomacije.

– Ukrajinci sami trebaju odrediti kako će dalje živjeti nakon što se završi ovaj sukob koji su oni počeli, a koji mi pokušavamo okončati. O tome se sada razgovara u političkim krugovima. Ja ne sudjelujem u tim rapsravama. Jasno polazimo od toga da to treba biti mišljenje svih naroda koji žive u Ukrajini, rekao je Lavrov.

U velikom razgovoru za katarsku televizijsku mrežu Lavrov je govorio i o mogućnosti za nuklearni sukob. Kaže da sva pitanja o tome, iako je upravo Putin nedavno naredio svojim nuklearnim snagama stavljanje u visoki stupanj pripravnosti, treba uputitit – američkom predsjedniku Joeu Bidenu.

– Ako predsjednik Biden govori o mogućnosti takve alternative, onda to znači da stari instinkti nisu iščezli iz umova, izjavio je.

RUSKO IZASLANSTVO DOPUTOVALO U BJELORUSIJU NA DRUGU RUNDU PREGOVORA S UKRAJINOM

Rusko izaslanstvo doputovalo je u Bjelorusiju na drugi krug pregovora s Ukrajinom, rekao je za Russia 24 šef ruskog izaslanstva Vladimir Medinski, dodajući da je ukrajinsko izaslanstvo napustilo Kijev i da je na putu za Bjelorusiju na razgovore.

Očekuje se da će stići rano ujutro u četvrtak po lokalnom vremenu.

Izaslanstva Ukrajine i Rusije oko situacije u Ukrajini predstavljat će isti članovi kao i tijekom prvog kruga, izvijestila je ruska državna novinska agencija RIA.

Glavni ruski pregovarač Vladimir Medinski rekao je da će se na dnevnom redu pregovora s ukrajinskom stranom naći i primirje.

“Bjeloruske specijalne službe u potpunosti osiguravaju sigurnost u Bjelorusiji, a naša vojska je osigurala siguran prolaz za kretanje ukrajinske delegacije”, rekao je Medinski te zahvalio Bjelorusiji što će ih ugostiti.

---

Opća skupština Ujedinjenih naroda u srijedu je donijela rezoluciju u kojoj "traži da Rusija odmah prestane primjenjivati silu u Ukrajini" i za koju je glasovala 141 zemlja, pet je bilo protiv, a 35 se suzdržalo, među njima Kina, od ukupno 193 zemlje u toj organizaciji. Ishod glasovanja dočekan je burnim pljeskom.

Pet zemalja koje su bile protiv rezolucije su Rusija, Bjelorusija, Sjeverna Koreja, Eritreja i Sirija.

Rezolucija, donesena nakon više od dva dana istupa za UN-ovom govornicom, traži od Moskve da "odmah, bezuvjetno i potpuno povuče sve svoje vojne snage" iz Ukrajine i "osuđuje odluku Rusije da podigne stupanj pripravnosti svojih nuklearnih snaga".

U tekstu koji je pripremila Europska unija u koordinaciji s Ukrajinom i uz stotinjak supokrovitelja, "najiskrenije se žali zbog ruske agresije na Ukrajinu" i potvrđuje se "njezina privrženost suverenitetu, neovisnosti, jedinstvu i teritorijalnoj cjelovitosti" te zemlje, zajedno s njezinim "teritorijalnim vodama".

Rezolucija pod nazivom "Agresija na Ukrajinu" poziva usto da se osigura neometan pristup humanitarnoj pomoći - dok se u Vijeću sigurnosti vode oštre rasprave o francusko-meksičkom nacrtu rezolucije na istu temu - i "žali zbog upletanja Bjelorusije" u napad na Ukrajinu.

Ukrajinski veleposlanik u UN-u Sergij Kislitsja osudio je netom prije, za govornicom UN-a "genocid" koji Rusi provode u njegovoj zemlji, pozivajući međunarodnu zajednicu da "reagira" kako se ne bi ponovilo ono što je učinio Hitler.

---

Više od 7000 ruskih vojnika ubijeno je dosad u Ukrajini, objavio je savjetnik ukrajinskog predsjednik Zelenskog Oleksij Arestovič.

Više stotina ruskih vojnika je u zarobljeništvu, dodao je Arestovič.

Nešto ranije rusko ministarstvo obrane prvi je put objavilo brojke svojih gubitaka i one se očekivano razlikuju od ukrajinskih podataka. Naime, Moskva je izvijestila kako je dosad tijekom invazije poginulo 498 ruskih vojnika, dok je njih 1597 ranjeno.

---

Više od 1000 stranaca se dosad pridružilo ukraijnskoj borbi protiv Rusije, prema ukrajinskim podacima.

"Dobrovoljci iz 16 zemalja diljem svijeta došli su u Ukrajinu spremni boriti se rame uz rame s ukrajinskim narodom protiv agresora", rekao je novinarima u srijedu ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba. "Njihov broj je već premašio 1000."

Ovu informaciju nije bilo moguće nezavisno potvrditi.

Kuleba nije rekao iz kojih zemalja su dobrovoljci došli. Naglasio je da je 19 zemalja dosad obećalo zalihe oružja Ukrajini.

U utorak, predsjednik Volodimir Zelenskij izdao je dekret kojim se strancima koji se žele boriti u međunarodnoj legiji dopušta ulaz u zemlju bez vize. Ruski državljani, međutim, isključeni su iz ovoga.

---

Broj ukrajinskih izbjeglica porastao je na gotovo 875 tisuća, objavio je UN u srijedu, na sedmi dan ruske invazije. Ukupno je 874.026 ljudi napustilo Ukrajinu, prema podacima objavljenima na mrežnoj stranici UNHCR-a, agencije UN-a za izbjeglice.

To je ogroman porast od otprilike 200 tisuća izbjeglica u odnosu na 677 tisuća izbjeglica dan ranije prema šefu UNCHR-a Filippu Grandiju.

Poljska je primila otprilike pola ukrajinskih izbjeglica, prema zbirnim podacima o pristiglim izbjeglicama do utorka.

Prema UNCHR-u u Poljsku je izbjeglo 454.000 Ukrajinaca, 116.000 u Mađarsku, 79.000 u Moldaviju, 67.000 u Slovačku, 45.000 u Rumunjsku, 43.000 u Rusiju te 350 u Bjelorusiju. Preostalih 70 tisuća je u drugim europskim zemljama.

Češki premijer Petr Fiala kazao je u srijedu da je njegova zemlja prihvatila oko 20 tisuća ukrajinskih izbjeglica od početka rata.

"Vojna ofenziva u Ukrajini prouzročila je uništenje civilne infrastrukture i civilne žrtve te je protjerano više tisuća ljudi iz svojih domova", objavio je UNHCR.

"Postoje jasne naznake da je puno više ljudi u pokretu. Potrebni su im zaštita i podrška", ističe UNHCR.

UNHCR predviđa da bi više od četiri milijuna ukrajinskih izbjeglica moglo zatražiti pomoć u susjednim zemljama.

---

Gradonačelnik opkoljenog Harkiva Igor Terekov u razgovoru za BBC kaže da zbog ruskog granatiranja stradavaju ljudi ali obećava da grad neće pasti.

Terekov kaže da se vode intenzivne borbe po cijelom gradu te da je situacija vrlo opasna. Dodaje da Rusi konstantno granatiraju i ispaljuju krstareće rakete na stambena naselja te da je primio informacije da su Rusi detonirali termobaričnu bombu.  "Rusija je na Harkiv poslala nezamisliv broj vojnika, kolosalan broj tenkova sepribližaba gradu. Napadi ne prestaju", rekao je Terekov i uputio poziv svijetu da učini sve što treba da zaustavi agresora.

Dodao je i da  nema izvješća o žrtvama u gradskim skloništima, gdje su se mnogi sakrili.

"Danas je Harkov ujedinjen kao nikada prije. Opstat će. Raspoloženje u gradu je ozbiljno i svi su fokusirani, ali grad je ujedinjen i postojat će", kaže on.