Lideri dvije bosanskohercegovačke oporbene stranke pokušat će idućeg tjedna organizirati nastavak pregovora o izmjenama izbornog zakona BiH, za što postoji načelna spremnost i drugih političkih čelnika, najavio je u srijedu predsjednik Saveza za bolju budućnost (SBB) Fahrudin Radončić.
Nakon što su bez uspjeha završeni pregovori koji su prošlog tjedna vođeni iza zatvorenih vrata u Neumu sudionici su ostavili otvorenu mogućnost nastavka u nadolazećim danima ne bi li se ipak dostigli rokovi nužni da bi se u Parlamentu BiH izmijenio izborni zakon i ustav te do početka svibnja odredila nova pravila po kojima bi se održali opći izbori u listopadu.
Radončić je, kao predstavnik oporbe, na razgovorima u Neumu sudjelovao zajedno s Elmedinom Konakovićem, predsjednikom stranke Narod i pravda (NiP), najavio je kako će upravo njih dvojica ponovo pokušati okupiti za istim stolom i lidere HDZ BiH Dragana Čovića i Stranke demokratske akcije (SDA) Bakira Izetbegovića.
- Ostalo je da u ovih nekoliko dana vidimo u razgovoru s Izetbegovićem i Čovićem ponaosob ima li elemenata, pošto su to stranke koje vode procese, da se taj sastanak održi ili ne. Ukoliko uopće dođe do sastanka, to bi moglo biti eventualno idućeg tjedna, kazao je Radončić.

Elektorski model nije 'mrtav'

Iako u Neumu nije bilo konkretnog dogovora, ispostavilo se kako su bošnjačke i hrvatske stranke najviše pregovarale o rješenju po kojemu bi se kao novi način biranja članova Predsjedništva BiH uspostavio tzv. elektorski model, po uzoru na američki izborni sustav. Po tom bi se modelu članovi državnog vrha birali kroz dvije odvojene liste, a elektore bi davale županije u kojima su većina Hrvati ili Bošnjaci. HDZ je inzistirao da se glasovi elektora potom potvrđuju u parlamentu Federacije odnosno u njegovom Domu naroda.

Iako u javnosti na momente izgleda drugačije, dobro upućeni izvori tvrde da međusobna komunikacija glavnih aktera neumskih pregovora nije prekinuta te da za konačni dogovor Bakira Izetbegovića i Dragana Čovića još uvijek ima šanse. Za takvo nešto zbog sigurne prohodnosti u Parlamentu BiH potrebna je asistencija određenih stranaka iz tzv. oporbe i dodatni kompromis oko približavanja stavova dva ključna nacionalna lidera.
Zanimljivo je da se u predstojećim dodatnim pregovorima lider SBB-a BiH Fahrudin Radončić predstavlja kao predstavnik oporbenih stranaka koji će pomoći Izetbegoviću i Čoviću da postignu međusobni kompromis. Međutim, valja podsjetiti da njegova stranka nije dio oporbe nego vlasti. I to upravo u čvrstoj koaliciji sa SDA i HDZ na federalnoj razini.

Upravo u vladi optuženog premijera Fadila Novalića (SDA) i isto tako optužene dopremijerke Jelke Milićević (HDZ BiH) bez ikakvih problema egzistiraju ministri Radončićeve stranke. Čak štoviše, jedna od njegovih ministrica u federalnoj izabrana je i za zastupnicu u državnom Parlamentu BiH. 

'Lažna' oporba okuplja vlast

Iako je Fahrudin Radončić u posljednje vrijeme koketirao s evenualnom podrškom Nerminu Nikšiću u eventualnoj kandidaturi za člana Predsjedništva BiH i javno ju zagovarao, činjenica je da njegova stranka nikada nije izašla iz vlasti. Istina je da je Fahrudin Radončić svojevremeno dao ostavku na mjesto ministra u Vijeću ministara, ali njegovi federalni ministri nikada nisu učinili to isto.

Također, kada je u pitanju vlast u Sarajevu valja napomenuti da je SBB bio u vlasti upravo sa SDA, a izbačen je iz iste nakon što je Trojka smijenila Vladu u kojoj je premijer bio upravo iz Radončićeve stranke. Nakon toga, SBB je u Sarajevu poslan u oporbu zajedno s koalicijskim partnerima iz SDA i DF-a.
U međuvremenu, nekoliko puta su iz SBB-a zaista 'prijetili' da će njihovi ministri u Vladi Federacije BiH dati ostavke, ali su uvijek nalazili određeno opravdanje da to ipak ne učine. Na taj način već godinama 'spašavaju' nelegalnu i nelegitimnu 'krnju' vladu Fadila Novalića koja Federacijom BiH 'vedri i oblači' još od 2014. godine.

U istoj toj vladi zajedno s ministrima SBB-a sjedi i kadar Konakovićevog 'Naroda i pravde' Aljoša Čampara, a istovremeno se predstavlja kao dio oporbenog bloka u BiH, ponajprije zbog toga što je u sarajevskoj županiji napravljena vlast bez SDA i SBB-a. Također, još jedan važni sudionik neumskih pregovora koji pripada 'Narodu i pravdi' dio je vlasti, a ne oporbe. Naravno, radi se o Denisu Zvizdiću koji se nalazi na rukovodećoj poziciji u Parlamentranoj skupštini BiH. Nakon izlaska iz SDA on niti je smijenjen s te pozicije niti je dao ostavku, što bi bilo potpuno logično ukoliko iz vladajuće stranke prelaziš u oporbenu.
Imajući u vidu ove činjenice, potpuno je jasno da se na novim pregovorima okuplja stvarna vladajuća koalicija kojoj u pregovorima nedostaje samo pridruživanje SNSD-a. Očigledno, glumljenje lažne oporbe pomalo se razotkriva, barem u slučaju SBB-a. Također, zanimljivo je da Radončić najavljuje da će na nove pregovore pozvati samo SDA i HDZ-a, odnosno  lidere vladajućih stranaka, a da takav isti poziv ne upućuje oporbenim strankama SDP-u BiH i Našoj stranci.

Očigledno je, pogotovo u slučaju iznenadnog dogovora Bakira Izetbegovića i Dragana Čovića uz asistenciju Radončića i Konakovića, vrlo izgledno novo prekomponiranje političke scene u BiH. Ukoliko se tom dogovoru pridruži SNSD-u, a vrlo je izgledno da hoće, potpuno je jasno da će zajedno sa njim biti dovoljo ruku u Parlamentu BiH za izglasavanje ustavnih i izbornih promjena. U tom slučaju jasno bi se došlo do podjele gdje bi SNSD, SDA, HDZ BiH, SBB i NiP našli na jednoj (vladajućoj) strani, a na drugoj bi bio oporbeni blok predvođen SDP-om BiH i Našom strankom. U toj konstelaciji i Demokratska fronta Željka Komšića bila bi odbačena od Bakira Izetbegovića i bila bi prisiljena pridružiti se SDP-u i Našoj stranci.
Već nekoliko puta smo pisali da postoji parlamentrani kapacitet za usvajanje ustavnih promjena i promjena izbornog zakona postoji bez SDP-a, Naše stranke, ali i bez Komšićevog DF-a koji je u koaliciji SDA.

Neumski pregovori nisu završili

Odmah nakon neumskih pregovora bilo je jasno da su Izetbegović i Čović uz pomoć Radončića i Konakovića „kupili“ sebi još malo vremena kako bi se mogle obaviti određene dodatne konsultacije u stranačkim bazama. Sam tajming određenih drugih aktivnosti govori da se na tome već radi, a taj intenzitet će idućih nekoliko dana biti dodatno pojačati.

Tako, već u ponedjeljak 7.2. 2021. Dragan Čović obavlja konsultacije sa stranačkim vrhom. Na isti dan je sazvano i Predsjedništvo HNS-a BiH. A tek nakon toga bi eventualno moglo doći do sastanka kojeg će organizirati Radončić i Konaković. U međuvremenu su poslane poruke da se očekuje dodatno popuštanje tvrdih pregovaračkih stavova u cilju traženja kompromisa kojeg nisu mogli postići u Neumu.

S obzirom da je Dragan Čović sazvao izvanredni sabor HNS-a BiH za 19.2. nije isključeno da je upravo taj datum zadnji rok kada će konačno završiti epizoda započeta pregovorima u Neumu. Primjerice, na tom saboru bi Dragan Čović mogao dobiti 'odobrenje' da prihvati određeni, u međuvremenu postignuti kompromis. Ovo sve znači da ova četvorka ima još barem 15 dana da eventualno usuglasi i uputi u parlamentarnu proceduru izmjene Ustava BiH i izmjene Izbornog zakona BiH. U tom procesu morao bi  im se pridružiti barem SNSD, ali je jasno da Radončić, Izetbegović, Čović i Konaković u ovom procesu totalno eliminiraju ostale stranke jer ih nitko više ne poziva na eventualni dogovor.
Hoće li do najavljenog sastanka doći vidjet ćemo idućih dana, ali se teško oteti dojmu da će u tom procesu biti ključan stav Dragana Čovića nakon najavljenih sastanaka koje je najavio za ponedjeljak. J. S.