Kako će do dogovora između ključnih stranaka u Federaciji, SDA i HDZ-a BiH, teško doći, postalo je jasno i nakon odlaska Matthew Palmera i Angeline Eichhorst, kao što je to bilo jasno i prije dolaska ovih međunarodnih dužnosnika, unatoč tvrdnjama Izetbegovića i Čovića da su sada 'znatno bliže rješenju'.

Iako rok u kojem bi trebale biti pripremljene izmjene Izbornog zakona BiH, kako bi se u skladu s njima proveli opći izbori 2022., neumitno teče, Interresorna radna skupina Parlamentarne skupštine BiH, kojoj je taj zadatak povjeren, kao što  se I očekivalo nije učinila nikakve konstruktivne pomake.

Bakir i Dragan glavni kočničari

Glavni kočničari su predstavnici tri vladajuće stranke na državnoj razini  (SNSD, HDZ i SDA), čiji se predstavnici ili ne pojavljuju na zakazanim sjednicama ovog radnog tijela, ili ne izlaze s bilo kakvim konstruktivnim prijedlozima. Makar, najveća odgovornost za jalovost izmjena Izbornog zakona leži na strankama iz Federacije jer je taj spor najvećim dijelom i lociran u većem bh. entitetu.

Stoga se odluke o tome u kom će pravcu ići izmjene izbornog zakonodavstva u suštini nalaze u rukama Milorada Dodika, Dragana Čovića i Bakira Izetbegovića kojima se ne žuri da se steknu zakonski uvjeti za nediskriminatorske, poštene, demokratske i transparentne izbore u BiH.

Sada kada je odlazeći Visoki predstavnik Valentin Inzko nametnuo zakon o zabrani negiranja genocida uzavrela politička pozornica je zaboravila Izborni  zakon.

Teorije Čovićevih medija

Međutim pojedini mediji bliski Čovićevom HDZ BiH smatraju kako je Inzkovom prisilom zapravo 'pripremljen teren' za nametanje izmjena Izbornog zakona BiH, kojim bi se BiH uvukla pod okrilje Europske unije.

Otkrivaju, pozivajući se na strane izvore, kako će novi šef OHR Christian   Schmidt navodno učiniti sve da privoli bošnjačke političare da prihvate izmjene Izbornog zakona, u skladu s presudom Ustavnog suda BiH i presudama Suda u Strasbourgu, a izmjene Izbornog zakona nametnut će tek 'minut do 12', kada iscrpi sve druge mogućnosti.

Kada su podržali odluku da visoki predstavnik i nakon 25 godina nakon Daytona nametne zakon o zabrani negiranja genocida, bošnjački političari time su implicitno podržali i nastavak takve prakse, uključujući i nametanje izmjena Izbornog zakona BiH. Suprotstavljanjem takvoj odluci, bilo bi, naime, protumačeno kao u Bruxellesu i Berlinu, tako i u Washingtonu, kao opstruiranje Daytonskog mirovnog sporazuma, ometanje misije visokog predstavnika, te protivljenje europskom putu Bosne i Hercegovine i prihvaćanju vrijednosti zapadne civilizacije, dodaju dozu senzacionalnosti    stožerni novinari.

Schmidt jasan

Vrlo brzo ih je demantirao Christian Schmidt koji je pred dolazak u Sarajevo njemačkim medijima potvrdio da je Izborni zakon i u  njegovom fokusu, ali jasno lamentirajući da je ipak realno tehnički unaprijediti proces kako bi se   spriječile drakonske krađe ne dajući niti jednom riječju za pravo Čovićevim  režimskim medijima da se sprema nametati Izborni zakon. 

Naprosto je to sada nepotrebno i samo bi nakon Inzkovih intervencija  'bonskim ovlastima' dovelo naše društvo na rub sukoba. 

- Tu postoje tehnička pitanja koja imaju veze s vjerodostojnošću. To bi u svakom slučaju trebalo razjasniti - npr. mogućnost zaštite podataka putem elektronske obrade (op.red: elektronsko prebrojavanje glasova). Treba spriječiti svaku pomisao o izbornoj prijevari ili kupovini glasova. Nažalost, na zapadnom Balkanu imamo slučajeve u kojima je to bilo evidentno. Mi sada trebamo izgraditi povjerenje i u to će se uključiti EU, SAD i visoki predstavnik. Znam da je to jako komplicirano. Kolega File (Fülle), bivši povjerenik za proširenje EU, puno je radio na tome prije nekoliko godina i uvijek bi sve propalo u posljednji trenutak. Nadam se da sada neće biti tako. Međutim, moramo paziti na jedno: Ako želimo teritorijalni integritet BiH kakav je zacrtan u Daytonskom sporazumu, ako želimo BiH transformirati u zemlju sposobnu za pristup EU-u, u jednu demokratsku zemlju, onda ne smijemo imati jednu čisto etničku orijentaciju birača i njihovih glasova. Jer, to je poput kvadrature kruga. Mislim da je to stvar koju moramo vrlo pažljivo razmotriti u svom radu, balansira Schmidt.

Ni HDZ ne vjeruje u svoj prijedlog

BiH i treba Izborni zakon koji će biti na tragu između etničkog i građanskog i u tome se slažu svi poznatiji intelektualci u ovoj zemlji bez obzira na nacionalnu i ideološku orijentaciju. 

Diskriminirajuća izborna područja A, B i C su hrvatosuicidna. Ona su izdajnička jer pokapaju žive Hrvate i njihova ljudska i demokratska prava u  RS-u, Distriktu Brčko, Sarajevu i nekim drugim područjima u Bosni.  Tragikomično je da veoma mali broj članova stožerne stranke vjeruje da Čovićevi prijedlozi mogu biti prihvaćeni, a još je poraznije da su glavni aduti velikom broju ugroženih Hrvata daleko izvan hrvatskih stranaka.

I poruke Christiana Schmidta ukazuju da novog Izbornog zakona vjerojatno nećemo imati za sljedeće opće izbore te da ga Visoki predstavnik apsolutno  ne namjerava nametati, jer nema festivala demokracije s oktroiranim   izbornim pravilima. Da. L.