Piše: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)

www.cin.ba

Privatna zdravstvena ustanova„Medica“ je tokom 2016. godine izdala 2.440 lažnih liječničkih uvjerenja za kandidate auto škola iz: Bihaća, Bosanske Krupe, Cazina, Velike Kladuše i Bužima i tako nezakonito zaradila više od 120 tisuća maraka.

Istražni organi Unsko-sanske županije (USŽ) su utvrdili da su kandidati dobijali neophodna zdravstvena uvjerenja za polaganje vozačkog ispita i vožnju, a da ih pritom nisu liječnici pregledali.

Fiktivna uvjerenja su potpisivali članovi komisije: oftalmolog u mirovini Enver Budimlić, neuropsihijatri iz Bihaća, Velike Kladuše i Bosanske Krupe Andrej Ižaković, Evresa Okanović i Muhidin Šertović te specijalista medicine rada i tadašnja direktorica „Medice“ Vjekoslava Pehadžić.

Tužiteljstvo Unsko-sanske županije optužilo je Pehadžić i osnivače ove zdravstvene ustanove Seada Seferagića, Mirzadu Seferagić i Suadu Šehić za organiziranje krivičnog djela. Osim njih, među 54 optuženih su uposlenici ove ustanove i čak 43 instruktora vožnje. Većina ih je sporazumno priznala krivicu.

Većina optuženih sa kojima je Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) stupio u kontakt nije htjela govoriti o ovoj temi.

Recept za kršenje zakona

Praksa je bila ovakva: instruktori i predstavnici 34 autoškole uzimali su od kandidata osobne karte i po 50 maraka te ih predavali uposlenicima „Medice“ koji su na ranije potpisana i opečaćena bjanko uvjerenja dopisivali imena kandidata. Osim toga, istragom je utvrđeno da doktori Ižaković, koji je priznao krivicu,Pehadžić, Budimlić i Okanović u vrijeme navodnih pregleda 427 kandidata i izdavanja liječničkih uvjerenja uopće nisu bili u Bosni i Hercegovini.

Zakon o liječništvu Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) nalaže da liječnik može izdati uvjerenje samo nakon pregleda i uvida u medicinsku dokumentaciju te određuje da liječnik koji to učini bez pregleda može biti kažnjen novčanom kaznom od 250 do 1.500 KM.

U državnom Pravilniku o zdravstvenim uvjetima koje mora ispunjavati vozač motornog vozila navedeni su svi zdravstveni problemi koji bi kandidate ograničili ili potpuno spriječili u vožnji.

Iako su pravila jasna, ova grupa liječnika, kandidata i instruktora odlučila je da ih ignorira.

Zamjenik glavne županijske tužiteljice USŽ-a Adnan Tulić kaže: „148 lica nam je u fazi istrage potvrdilo da nikad nisu ušli u prostorije te zdravstvene ustanove”.

Pojedini instruktori i liječnici su tokom istrage potvrdili da ni ostali kandidati nisu bili pregledani. Među onima koji su dobili liječnička uvjerenja bilo je i osoba s fizičkim deformitetima i epilepsijom, utvrdilo je Tužiteljstvo.

„Dovoljno je samo reći da je to jedna tempirana bomba koja ide u saobraćaj, koja ugrožava sve učesnike u saobraćaju”, rekla je za CIN Selma Omanović-Karakaš, specijalista medicine rada.

Niko od uposlenika „Medice“ nije o ovoj temi želio razgovarati do okončanja sudskog procesa.

Tužiteljstvo USŽ-a je početkom 2021. godine optužilo uposlenike ove poliklinike i predstavnike autoškola da su izdali i upotrijebili fiktivna liječnička uvjerenja.

„Govorimo o činjenicama koje smo već u određenom dijelu pravosnažno potvrdili, a ostale ćemo dokazivati, što ukazuje na mrežu, odnosno modus operandi te ustanove koji je po svojoj prirodi, načinu funkcionisanja, ništa drugo do organiziran“, kaže tužitelj Tulić koji je predložio Općinskom sudu u Bihaću da od „Medice“ oduzme imovinsku korist od najmanje 121.580 KM.

Tužiteljstvo tvrdi da su liječnici znali da uvjerenja nisu istinita i ne razmišljajući kome su dali zeleno svjetlo za upravljanje motornim vozilom suugrozili sigurnost sudionika u prometu.

„Moje mišljenje i tad, a i sada poslije podignute optužnice, da takvo ponašanje i takva radnja koja je njima opisana i stavljena na teret zasigurno nije krivično djelo”, kaže Hasan Veladžić, odvjetnik optuženog neuropsihijatra Muhidina Šertovića.

Članovi liječničke komisije nisu željeli govoriti o optužbama, kao ni većina instruktora. Nekoliko predstavnika autoškola je potvrdilo da su nosili novac i dokumente, ali da nisu tražili fiktivna uvjerenja. Preuzimali su gotove nalaze, ne znajući da njihovi kandidati nisu pregledani.

„Mojim branjenicima se stavlja na teret pomaganje u izdavanju takvog uvjerenja, što je za odbranu, za mene kao branioca, potpuni apsurd jer oni ne učestvuju niti mogu učestvovati u postupku ljekarskih pregleda i postupku izdavanja“, rekao je za CIN Jasmin Abdagić, odvjetnik optuženih instruktora: Razije Mahmutović, Esada Kovačevića, Huseina Okanovića, Bešira Durakovića i Sanela Zećirevića.

On je uložio prigovor na optužnicu jer smatra da nije u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku FBiH i da su njegovi branjenici nevini.

Unatoč tome, Razija Mahmutović je nedavno sa Tužiteljstvom potpisala sporazum o priznanju krivice, koji je upućen Sudu na potvrđivanje.

„Mi odnesemo spisak, pa, jel’ ta osoba išla nije li išla, oni sad okrivljuju nas da smo mi bili veza između toga da neko nije išao na pregled. Jest, nije – ja to ne znam, niti je to moja dužnost da znam“, kaže ona za CIN.

Troje optuženih instruktora: Hasan Mujakić, Senad Novkinić i Razija Mahmutović su već bili osuđivani na uvjetne zatvorske kazne zbog davanja i primanja mita.

Do sada je 27 optuženih sporazumno priznalo krivicu. Među njima je i instruktor Irfan Kržalić.

„Javni tužioc je rekao ovako: 'Haj' da se nagodimo! Kao da vam to bude opomena, nastavite radite, kao, da nastavimo raditi al’ da nam to bude opomena da više to ne radimo!“

Odvjentik Abdagić smatra da su optuženi koji su priznali izvršenje krivičnog djela – zbunjeni.

„Oni, u biti, ne znaju ni šta su priznali”, smatra on.

Zabrinjavajuća statistika

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova USŽ-a, od 2016. do rujna 2021. godine u Kantonu se desilo 14.330 prometnih nesreća u kojima je poginulo 96 osoba, a 801 je teže povrijeđena. Zbog alkohola, umora ili bolesti vozači su skrivili 481 nesreću, ali istraga ne propituju vezu nesreća sa liječničkim uvjerenjima.

Psihologinja Jasmina Semanić Huskić 12 godina radi u liječničkoj komisiji Doma zdravlja Cazini smatra da kandidati sve češće odlaze po uvjerenja u privatne zdravstvene ustanove jer znaju da pregledi u Domu zdravlja nisu formalnost i da će potrajati. Ona kaže da je i sama bila izložena pritiscima da ubrza i da ne radi toliko detaljno.

„Oni tu provjeru, tu procjenu, bilo kod psihologa ili bilo kod koga drugog od članova komisije doživljavaju kao nekakvo maltretiranje i oni to i kažu. Vjerujte da vam kažu - sljedeći put neću doći ovdje, ovo sve mogu za pet minuta uraditi negdje drugo”, kaže Semanić Huskić.

Direktor Doma zdravlja, neuropsihijatar Amir Murić,zaključuje da zbog toga kandidati sve rjeđe dolaze u javnu ustanovu: „Znači, dolaze ljudi koji stvarno žele da dobiju nekakav adekvatan papir, a oni kojima je, recimo, prvo ljekarsko uvjerenje, produženje, ove mlađe generacije, oni idu svi u te nekakve privatne gdje se to, tako da kažem, štampa k'o na traci”.

Profesor u Prvoj srednjoj školi u Cazinu i predsjednik Udruženja za promociju sigurnosti prometa Aladin Žunić kaže da su brojke o stradalim zabrinjavajuće i da veliku pažnju treba posvetiti sposobnosti vozača da upravljaju motornim vozilom.
„Ako se vozač vozila kreće brzinom od 90 km/h i ako uzmemo u obzir da je vrijeme reagovanja u prosjeku jedna sekunda, pri toj samo jednoj sekundi vozač će preći 25 metara, a tek onda počinje da koči. Zamisli šta sve može da se desi u tih 25 metara! Dakle, govorimo o vozaču koji je i psihički i fizički sposoban. Šta onda da kažemo za vozača koji nije, koji ne ispunjava te uvjete?”, objašnjava Žunić, dodavši da je samo pitanje vremena da li će takvi vozači uzrokovati svoju ili tuđu smrt.

„Jednostavno, mi na našim cestama imamo toliko ubica, odnosno samoubica, da je samo pitanje kada će neko povući taj okidač.”