Dnevni.ba - PRELOADER

Ljubuške mlinice – svjedoci pučkoga života i tradicije

07 Stu 2022


Ljubuške mlinice – svjedoci pučkoga života i tradicije

Hercegovačke mlinice vrijedan su dio gospodarske i etnološke baštine, ali i svjedoci pučkoga života i tradicijskoga graditeljstva u slikovitim i mediteranskim krajolicima. Nedavna izložba pod naslovom ‘Ljubuške mlinice jučer, danas sutra’ probudila je sjećanja na zvukove iz djetinjstva: grgoljenje vode, huk mlinskoga kola. meljavu žita i miris brašna, penosi Ljportal. Prije kojih stotinjak godina pred mlinicama sve je bujalo od života.

Od kuma dva ujma!

Vani je čekalo po nekoliko zaprežnih kola, magaradi i konja sa žitom, u mlinu svi su radili užurbano – mlinar i njegov pomoćnik, tovarilo se brašno, driješile vreće sa žitom. pjevalo se i veselilo, jer kad ima brašna ne će biti gladi.

Mlinar bi za naknadu uzimao ujam, obično desetinu samljevena brašna. Od davnine pripovijeda se zgoda o kumu i ujmu. Kada bi mlinar kroz prozor izdaleka vidio svoga kuma kako goni žito na meljavu, njemu bi zaigralo srce od radosti pomišljajući ‘Evo meni moga kuma. dat će i mi dva ujma’. Istodobno mlinanarov kum, koji je na magaretu gonio žito, pomislio bi spazivši mlinicu: ‘Evo moga kuma, samljet će mi i bez ujma.

Građene od klesanog kamena

Ljubuške mlinice na vodama Trebižata, Vrioštice, Studenčice, potoka i natapnih kanala, vrlo su jednostavno i nadasve praktično građene. Najčešće su od klesana kamena, sa zidovima 50 do 80 cm, ponegdje i sa sedrom, veličine 8 x 5 metara. Prizemlje je građeno iznad najvećega vodostaja rijeke, a pogoni su zidani u riječnom koritu, s otvorima u obliku svodova, čiji je boj ovisio o broju mlinova. Katkad su veće mlinice imale veliko bočno kolo sa strane. Pogonski dio mlinice činila su dva mlinska kamena, složena jedan iznad drugoga. Donji kamen je stator a gornji rotor, koji je pričvršćen na osovinu kola koji pokreće voda. Otvor s gornje strane u središ tu gornjega kamena služio je za primanje žita. Kako bi kolo okretalo gornji kamen, nastajalo je trenje s donjim diskom. Žito, koje bi se našlo u trenju dvaju kamenova, drobilo bi se i mljelo. Dok bi iz središta došlo do vanjskih rubova kamenja. toliko bi se usitnilo, da je postojalo brašno. Dalje bi ga trebalo samo prosijati i odvojiti mekinje.

U sklopu većih mlinica postojale su i stupe za valjanje i pranje vunenih i suknenih predmeta (gunjeva,prekrivača i prostirača). Najviše ih je bilo na izvoru Tihaljine u Peć-Mlinima. ispod slapa Koćuša u Veljacima i u Studencima, podno slapa Kravice.

Od njih danas samo radi jedna u Veljacima, čiji je vlasnik Boro Čuljak Marić. Još pedesetih godina na Kravici bile su četiri aktivne stupe: tri s desne obale Trebižata u Zvirićima (vlasnici Jure Vekić, Mirko Mirković i Nikola Alilović), te jedna s lijeve obale u Studencima (vlasnik Branko Semiz).

Atraktivne destinacije

Izložba u Ljubuškom pokazala je sjaj i ljepotu hercegovačkih mlinica. Izgrađene na privlačnim mjestima i slikovitim krajolicima, mlinice su ugodna susretišta kamena i vode, spoj snage ukroćene vode i neukroćena ljudskoga duha. Spoznalo se, također, da mlinice nisu samo mrtva uspomena stare generacije, već i atraktivne destinacije za istraživače, hodoljupce, turiste i radoznale duhom. Potrebito je dobre volje i malo sredstava da se sa zvukom mlinskoga kamena čuje ‘Evo moga kuma!’.

BIH


Mostar: Vozač automobilom udario bicikliste pa pobjegao, klub moli za pomoć

iciklistički klub Mostar na svojem Facebook profilu zamolio je građane za pomoć. Kako su naveli, ...

09 Srp 2025

VSTV BIH

VSTV BiH dobio novu ravnateljicu Tajništva: Zovko-Planinić naslijedila Suljagića

Ivana Zovko-Planinić u srijedu je jednoglasno izabrana za ravnateljicu Tajništva Visokog s...

09 Srp 2025

Veliki požar u Mostaru zahvatio tvrtku Interkomerc

Na području Bišća polja u Mostaru danas je izbio veliki požar, potvrđeno je iz Vatrogasne ...

09 Srp 2025