Zbog loših vremenskih uvjeta, treću godinu zaredom pčelari u Hercegovini ostaju bez proljetnog meda. Već je sigurno da ga neće biti u prodaji, a količine koje se mogu naći kod proizvođača, ograničene su. Nadaju se da će sezonu spasiti selidba pčelinjaka na veće nadmorske visine i jesenje medobranje.

Osim gubitaka pčelinjih društava, nova nedaća od zimus je izostanak prinosa meda. U južnim dijelovima Hercegovine, kažu pčelari, medonosno bilje je cvjetalo, ali zbog nepovoljnog vremena, nije davalo nektar.

Pčelari kažu da je stanje različito među mikrolokalitetima. Meda ima tek da prežive do naredne pčelinje paše, ali za prodaju vrlo malo.

Iza očuvanja broja pčelinjih društava, kažu, stoje veliki rad i ulaganja. Cijena meda od 20 KM po kilogramu nije visoka, može pokriti troškove, ali pod uvjetom da bude viškova. Na izmaku zime stigli su im poticaji Ministarstva poljoprivrede koji su spasili brojna pčelinja društva.

“Spasili su me poticaji od sedam maraka po košnici. Imajući u vidu loše prethodne dvije sezone, ne znam kako bih bez poticaja opstao”, ističe za RTRS Slavko Bošković, hercegovački pčelar.

Vrijeme stacionarnog i klasičnog pčelarenja, tvrde pčelari, je prošlost. Nije isključeno da će određen broj pčelara odustati od uzgoja.

“Pčelarenje je tradicija, ljudi se teško odluče da prestanu da se bave pčelarstvom. Možda će smanjiti broj društava, ali se nadam da će država i lokalna zajednica pomoći da opstane ova grana privrede”, rekao je Obrad Ninković, predsjednik Udruženja pčelara "Leotar" Trebinje.

Nedostatak prirodnog pčelinjeg meda, upozorio je Ninković, koriste nedobronamjerni ljudi. U prodaju se ubacuje patvoreni med, zbog čega bi kupci trebali biti oprezni.