Piše: Dragan Bradvica

Priča oko Zračne luke u Mostaru više i nije farsa nego bi trebalo upotrijebiti neku mnogo jaču riječ. Dok se sa svih razina vlasti u Zračnu luku ulažu silni milijuni i milijuni maraka, broj zaposlenih povećava, na nju slijeću, kako se u šali zna kazati, samo zrakoplovi koji zalutaju.

'Profesionalna i sposobna' uprava u tome ne vidi nikada problem (a i što bi kada plaće i sve pogodnosti uredno idu bez obzira na katastrofalne rezultate rada), a i velebni mostarski gradonačelnik Mario Kordić (koji je obećavao 'brda i doline' u predizbornoj kampanji i nakon imenovanja, a dobili smo tek naplatu parkinga koji je skuplji no onaj u Beču i pričanje basni) ima veliko povjerenje u upravu.

Postavlja se logično pitanje zbog čega? Partijskih ili prijateljskih veza? Nečega trećeg? Jer zbog rada, predanosti i rezultata sigurno nije.

Drugi rade, Mostar traži izlike za nerad i nesposobnost

A kako sve ovo nije nikakav umjetnički dojam autora ovih redaka, nego činjenice svjedoče službeni podaci.

Tako je Zračna Luka Sarajevo tijekom 2022. godine imala ukupno 1.377.348 putnika, što je značajno povećanje u odnosu na godinu ranije kada je kroz tu zračnu luku prošlo 767.134.

Banjalučka zračna luka zaključila je 2022. sa 343.009 putnika što je zadovoljavajući broj u odnosu na ranije godine. Naravno, za ovu godinu najave su da će se i taj broj povećati, uprava je osigurala uvođenje letova za nove destinacije, ali i povećanje broja letova za postojeće.

Nadalje, Zračna Luka Tuzla je 2022. okončala sa 466.596 putnika. I ova zračna luka iz godine u godinu postaje sve bolje i poželjnija za sve više putnika.

I na kraju dolazimo do Zračne Luke Mostar. Oni su, vjerovali ili ne, tijekom prošle godine imali tek 10.911 putnika uz 209 odrađenih operacija (letova). Dakle, dok drugi putnike broje u milijunima ili barem stotinama tisuća, Mostar jedva da je 'namirio' broj od pet znamenki. A tek su pojašnjenja zbog čega je sve to tako i više nego genijalna.

- Nažalost, cijeli niz okolnosti utjecao na činjenicu nepostojanja redovitih letova (Zagreb, Dusseldorf), te da je po izbijanju epidemije covida-19, nakon tri godine poslovanja, prekinuta redovita linija za Zagreb. Osim toga, unatoč najavama, operacija za Dusseldorf, njemačke kompanije Eurowings dvije godine za redom, isti su stornirani. Vjerujemo da je dijelom na ovo utjecala i činjenica da je u godinama nakon pandemije BiH još uvijek bila na popisima zemalja iz koje su putnici prilikom ulaska u EU bili prinuđeni dostavljati potvrde o cijepljenju/preboljenju ili negativne testove, što je dodatno kompliciralo njihov odlazak iz BiH, ističu iz mostarske zračne luke.

 Infantilna pojašnjenja

Dakle, čini se kako je pandemija bila samo u Mostaru jer kako drugačije objasniti činjenicu da druge zračne luke bilježe rast u istom razdoblju kada mostarska zjapi prazna? Kako pojasniti da je kroz zračne luke u Europi tijekom 2022. prošlo 1,94 milijarde putnika, gotovo duplo više nego 2021.? Kod njih nije bilo pandemije? Ili pak imaju sposobne ljude u svojim upravama koji znaju svoj posao, koji su posvećeni onome čemu rade i kojima je interes zračne luke, a ne privatni na prvom mjestu?

Nadalje, iz mostarske zračne luke naglašavaju kako su mnoge linije otkazane, te kako su zrakoplovne kompanije odustajale od ranijih najava vezano za linije prema Mostaru. Čija je to odgovornost? Zbog čega su te kompanije odustajale baš za Mostar, a lete prema drugim destinacijama? Treba li zbog toga uprava snositi odgovornost ili je opet kriv netko drugi, treći…? Je li zadatak uprave i njega glavna preokupacija privlačiti zrakoplovne kompanije ili oni smatraju kako će se to riješiti samo od sebe?

Je li se onda nakon svega ovoga i činjenice da je uprava Zračne luke Mostar na tom mjestu već nekoliko godina smije postaviti pitanje o sposobnosti iste da se bavi ovim poslom?

Ili je to opet udar na ove ili one, pa se bez obzira na izostanak bilo kakvih rezultata o tome treba šutjeti, kako to, nažalost, najveći broj bh. javnosti i radi. Pa onda i nije nelogično BiH uspoređivati s Titanicom i scenom ih kultnog filma kada brod tone, a svečano obučeni orkestar svira.

Zračna luka Mostar tone sve dublje, u nju se iz godine u godinu ulupaju milijuni i milijuni maraka, broj zaposlenih raste, a od letova uglavnom imamo ptice, a prema izjavama vlastodržaca sve bi to trebali još hvaliti i podržavati.

Uprava u svemu tome ne vidi nikakva probam, 'reformski' gradonačelnik isto tako, pa možda oni koji i sve ovo kritiziraju kao odgovor dobiju basne, bajke iliti nešto slično. Samo život u BiH nije bajka, nego potpuna tragedija.