Bosna i Hercegovina, prema indeksu rodne ravnopravnosti, u odnosu na zemlje Evropske unije (EU) ima manji ili veći zaostatak u svih šest domena koji, u skladu s metodologijom Evropskog instituta za rodnu ravnopravnost (EIGE), obuhvataju - znanje, moć, rad, zdravlje, vrijeme i novac.

Istovremeno, u poređenju sa zemljama zapadnog Balkana, Bosna i Hercegovina u domenu moć, kojim se mjeri rodni jaz u učešću u strukturama ekonomske, političke i društvene moći, ima najveći broj indeksnih poena, a viši broj indeksnih poena bilježi i u domenu znanja, kao i poddomenu – pristup zdravstvu od većine zemalja ovog regiona.  

Istaknuto je to danas uoči skupa pod nazivom "Predstavljanje EU indeksa: Zajedno prema punoj ravnopravnosti žena i muškaraca u BiH“, organiziranom u Sarajevu, a na kojem je prezentiran izvještaj "Na putu ka indeksu rodne ravnopravnosti, Bosna i Hercegovina 2022“.  

Pored ostalih, čestitke u povodu izrade spomenutog izvještaja uputila je rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija (UN) u BiH Ingrid Macdonald, istaknuvši kako indeks rodne ravnopravnosti omogućava da se dođe do tačnih podataka značajnih za sagledavanje stanja u toj oblasti, a što korespondira s određenim uvjetima i ciljevima koje podrazumijeva proces približavanja ka članstvu u EU.

- Rodna ravnopravnost nije samo elemnentarno ljudsko pravo, nego je to nešto što omogućava stabilno i napredno okruženje – kazala je Macdonald u izjavi za medije, upozoravajući kako BiH gubi svoj veliki potencijal, odnosno veliki dio radnoaktivne populacije koja napušta zemlju.

Mišljenja je da će pokazatelji koji proistječu iz indeksa rodne ravnopravnosti pomoći političarima i vlastima da kreiraju politike kojima će smanjiti odliv radnoaktivnog potencijala.

Macdonald je, također, upozorila kako rezultati Općih izbora u BiH svjedoče o smanjenju broja žena, odnosno njihove zastupljenosti u organima vlasti, te pozvala nadležne da osiguraju što veću zastupljenost žena u vlasti na svim nivoima.

Izradu i prezentaciju prvog izvještaja o indeksu rodne ravnopravnosti u BiH pozdravila je Aurelie Valtat, šefica Sekcije za evropsku integraciju, politička i ekonomska pitanja Delegacije EU u BiH, ocijenivši kako rodna ravnopravnost predstavlja jedno od fundamentalnih ljudskih prava EU.

Podsjetila je kako se radi o projektu u sklopu kojeg je osiguran mehanizam za poređenje i ocjenu politike rodne ravnopravnosti, potcrtavajući kako, uz pravni okvir u toj oblasti, treba osigurati i prateće podzakonske akte.

Na značaj ovog projekta ukazala je i Maruša Gortnar iz Evropskog instituta za rodnu ravnopravnost, navodeći kako se radi o prvom koraku u razvoju indeksa rodne ravnopravnosti koji nudi znanja, podatke, metode i alatke kojima se omogućava ne samo rad, nego i njegovo praćenje, kao i sagledavanje učinaka tog rada.

Ciljeve projekta i partnere u njegovoj realizaciji pozdravila je i direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH Samra Filipović-Hadžiabdić, istaknuvši kako se BiH pridružuje evropskoj praksi izračunavanja indeksa rodne ravnopravnosti.

- Bh. indeks rodne ravnopravnosti trenutno daje potpune informacije u dva domena i to u domenu znanje i moć, a djelimično informacije u domenu rad i zdravlje – kazala je Filipović-Hadžiabdić, napominjući kako usljed nedostatka relevantnih podataka i istraživanja nije bilo moguće izračunati svih šest indeksnih domena.

Izvještaj „Na putu ka indeksu rodne ravnopravnosti, BiH 2022“ sačinili su Agencija za ravnopravnost spolova BiH Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, Agencija za statistiku BiH i UN Women u BiH u sklopu projekta koji finansira EU, a koja je od 2014. godine u oblast osiguranja rodne ravnopravnosti u BiH investirala sedam miliona eura