Prevencija je temelj sigurnosti i zaštite građana, konstatirano je u utorak na Prvoj konferenciji Platforme za smanjenje rizika od katastrofa Federacije BiH, tema koje je bila 'Procjenjivanje i mapiranje rizika od prirodnih i drugih nesreća', a koju je organizirala Federalna uprava Civilne zaštite, u suradnji s Uredom UN-a u BiH. 

Konferencija je održana u okviru realizacije Zajedničkog programa 'Smanjenje rizika od katastrofa za održivi razvoj u BiH' - II faza (2024.-2027.), a s ciljem unaprjeđenja multisektorskog pristupa smanjenju rizika od katastrofa kroz dijalog, razmjenu iskustava i međunarodno prepoznate prakse.

Slab sustav prevencije

Direktor Federalne uprave Civilne zaštite Aldin Brašnjić izjavio je je taj skup inicijalni put ka više razgovora sa svim institucijama, od lokalne do državne razine. 

- Slabo imamo prevencije, nismo dugo radili na nekim strateškim, planskim dokumentima. Imamo dobru operativu, osobito na federalnoj razini, ali moramo više razgovarati sa svim institucijama iz zaštite i spašavanja, razmjenjivati iskustva, mišljenja, znanja. Moramo svoje kadrove više slati na obuke, moramo ih bolje opremati. Moramo pratiti digitalizaciju, standardizaciju svih sustava zaštite i spašavanja, precizirao je Brašnjić uz opasku da je prevencija temelj sigurnosti i zaštite građana. 

- Moram reći da zaista slabo radimo na prevenciji. Nemamo konkretnu bazu podataka o mapiranju rizika. Moramo mapirati sve situacije, rizike, ne samo kamenolome, priznao je Brašnjić u odgovoru na novinarsko pitanje jesu li u FBiH mapirani ilegalni kamenolomi i drugi industrijski nezakoniti objekti koji su potencijalna prijetnja, a kako se ne bi ponovila tragedija koja se dogodila prije godinu dana u Jablanici. 

Jačati lokalne zajednice, koje su prvi odgovor na prirodne i druge nesreće

Direktor Federalne uprave Civilne zaštite stava je da institucije, prvenstveno inspekcije, moraju raditi svoj posao ozbiljnije, kao i da se i Civilna zaštita mora ozbiljnije uključiti budući su joj  spašavanje ljudi i zaštita imovine primarna zadaća. 

- Sve se svede na sustav civilne zaštite, iako ne čini samo ona sustav zaštite i spašavanja, tu su još mnoge institucije - Agencija za vodno područje rijeke Save, Jadranskog mora, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede, šumarstva... U našem, decentraliziranom sustavu imamo četiri razine zaštite i spašavanja. Čini mi se da nedostaje koordinacije, korespondencije, komunikacije. Prevencija je dosta zapostavljena, iako imamo dobre resurse za to, dodao je Brašnjić koji je, u kontekstu Mehanizma civilne zaštite EU-a, ocijenio da BiH ne koristi dovoljno EU fondove, iako bi to  mogla budući da ima stručne ljude koji mogu pisati dobre projekte. Prema njegovim riječima, mora se jačati lokalne zajednice, koje su prvi odgovor na prirodne i druge nesreće. 

- Trenutačno nemamo dobro razvijene službe civilne zaštite na lokalnoj razini. Od 79 općina, na žalost, u njih 29 još nemamo organiziranu profesionalnu vatrogasnu jedinicu, ukazao je Brašnjić.

Unaprijediti sustave prevencije

Damir Šaljić, predstavnik Ureda rezidentne koordinatorice UN-a u BiH, je kazao da je ova konferencija dokaz da ova tema ne smije biti aktualna samo kada dođe do katastrofe, već zahtijeva kontinuiran rad. 

- BiH je izložena sve intenzivnijim prirodnim nepogodama koje zahtijevaju odgovor, daleko sustavniji i uređeniji. Mi iz UN-a smo, kroz svoje četiri agencije u BiH, a to su UNDP, UNESCO, UNICEF i FAO, stavili na raspolaganje svoje najbolje znanje kako bismo pomogli BiH unaprijediti sustave prevencije i adekvatne institucionalne odgovore, napomenuo je Šaljić i dodao da će UN ostati na raspolaganju, uz nesebičnu pomoć švicarske Vlade a kroz Veleposlanstvo te zemlje u BiH, kao i da će, zajedno s donatorima, dati sve od sebe da se pomogne svim vlastima u BiH bolje koordinirati i prevenirati vanredne situacije i katastrofe.