U opširnom intervjuu za FTV, Martin Raguž, bivši predsjednik HDZ-a 1990., najavio je povratak na političku scenu. Govoreći o najaktualnijim političkim temama u zemlji i u osvrtu na zahtjev Milorada Dodika da se RS-u vrati nadležnosti prenesene na razinu BiH, ovaj iskusni i dugogodišnji političar podsjetio je da se zakone donosilo u Parlamentu BiH i bez prisile. “Nema argumenata za reći da su to otete nadležnosti. To se govori, zato što, vjerojatno, nema dovoljno argumenata za potkrijepiti te političke zahtjeve. Druga stvar, koja uopće nema te dimenzije u fokusu bh. javnosti, jest da te nadležnosti nisu dane nekome drugom. Republika Srpska i njeni predstavnici u institucijama BiH imaju najekskluzivniji ustavni položaj u BiH. I oni to mogu čuvati, razvijati jer se bez njihove odluke nijedna stvar u pogledu tih nadležnosti ne može uraditi. Plašim se da je u ovom trenutku u igri puno više no što se može vidjeti iza tog zahtjeva“, navodi Raguž koji drži da je u igri budućnost BiH, i to već duže vremena. “Rekao bih da je ovo sada prekretnica na kojoj se stvari lome, a lome se i iz unutarnjih, ali i iz geopolitičkih razloga“, dodao je.

U mnogim glavama rat je samo zamrznut

Prema riječima Raguža, izgleda da je u mnogim glavama rat samo zamrznut, a nije dovršen. “U tom se kontekstu zasigurno može vidjeti da se to dešava u kontinuitetu  i to, rekao bih, na svim stranama. Očito se okončanje rata i potpisivanje mirovnog sporazuma nije shvatilo kao temelj da se gradi nove odnose i da šansu miru, zajedničkoj budućnosti i zajedničkom građenju institucija, naravno respektirajući ono što je BiH - multietnička, multireligijska zemlja. Žalosno je da smo u trećem desetljeću 21. stoljeća na pragu rata. “Treba se vratiti vrlo ozbiljno, ne potcijeniti situaciju, govoriti argumentima, ali sve one koji dovode u pitanje mir i budućnost ove zemlje, kao demokratske, multietničke u kojoj će biti standardizirana individualna, građanska i kolektivna prava, treba u političkom smislu izolirati“, smatra sugovornik FTV-a. Odgovarajući na pitanje hoće li Dodik biti zaustavljen, kaže da je teško reći ali i da je činjenica da se takva vrsta politike pokazala do sada "uspješnom" u pomjeranju granica i zatezanju užeta. Sa žaljenjem je konstatirao da se dana u kontekstu BiH govori o sankcijama umjesto o fondovima, načinu povlačenja sredstava projektima, partnerstvu s EU-om, ispunjavanju kriterija. “Ali, to je do nas. Mi moramo pokazati da možemo bar nešto riješiti od tih 14 prioriteta i da možemo pokrenuti zemlju barem do statusa kandidata i ući u jednu novu fazu. U pitanju je budućnost BiH, hoće li ona biti dio tog stabilnog, perspektivnog europskog svijeta ili će biti prostor kaosa i nestabilnosti, uteg u raspetljavanju puno širih geopolitičkih odnosa, a ovi igrači domaći na taj način opstaju. Mislim da bi ta filozofija trebala biti poražena jednom za sva vremena“, drži Raguž koji smatra da je ovo što Dodik radi dio dugoročnih procesa i strategija. “Ako već imate takvu ekskluzivnu poziciju, kao što RS ima unutar daytonske BiH, pitanje je zašto u toj poziciji, koja je superiorna u odnosu na poziciju druga dva konstitutivna naroda, želite nešto više od toga. To je ozbiljno pitanje. A odgovor možete dati jedino u kontekstu etabliranih poruka koje dolaze od najznačajnijih dužnosnika unutar Srbije“, rekao je.

Proces izmjene Izbornog zakona nije shvaćen kao državotvorno pitanje

Kada su u pitanju izmjene Izbornog zakona BiH, Raguž je stava da je do njih trebalo još davno doći. “Nažalost, taj proces je ispolitiziran, nisu ga shvatili oni koji bi trebali riješiti to pitanje, a to su glavne političke stranke koje imaju najveći broj zastupnika i mandata. Nije shvaćen kao državotvorno pitanje, od interesa za BiH. Shvaćen je kao interesno-stranačko pitanje o preslagivanju vlastitih pozicija na političkoj sceni pred izbore, a i u funkciji ostvarivanja ovih politika koje nisu dovršene u Daytonu. Nažalost, nema tog liderskog, državničkog ponašanja ključnih političkih aktera, već imamo pragmatično prilagođavanje već etabliranom biračkom tijelu gdje se radi navijački, a ne argumentom u interesu BiH“, naveo je Raguž i dodao da je pitanje legitimne pozicije konstitutivnih naroda u procesu izbora ključnih političkih predstavnika u najvažnije institucije BiH tu, bez obzira želi li to Dragan Čović, Martin Raguž, ili bilo tko drugi - i bit će tu dok ga se ne riješi. “I bilo bi dobro da ga se tako i razumije, a ne kao neki politički hir bilo Čovića ili nekoga drugog. Vrlo često se to povezuje s ulogom i načinom vođenja politike od strane Čovića i onda se time hoće ponekad i oslabiti tu legitimnu hrvatsku poziciju. Bivši čelnik HZD-a 1990. drži da bi najbolje rješenje za hrvatski narod bilo da se osjeća zaštićeno kad je izbor ključnih predstavnika u dvije najvažnije institucije u pitanju. “Tu ne govorimo ni o kakvoj dodatnoj podjeli BiH, govorimo o simbolici. Moramo razumjeti strahove Bošnjaka u smislu da žele imati sigurnu poziciju u državi, sigurnu, zaštićenu državu. Ja to apsolutno razumijem. Model treba biti takav da na osigura taj zahtjev i osjećaj zaštite u Hrvata, a da ne ugrozi drugog i da ga ne diskriminira. Ja mislim da ti modeli postoje. Postoje elektorski modeli, postoje i u Americi ti modeli, postoje komparativni modeli i hajdemo razgovarati o rješenju, a ne o tome da je to dodatna podjela. Mislim da je to izlaz iz ove situacije. A to je u korist, ne samo Hrvata, već i u korist BiH. Zaista mislim da je to strateško pitanje za BiH. Snaga za BiH je, nakon Daytona, dolazila uglavnom iz FBiH, a ne iz RS-a. Nažalost, sada se problem prebacio u FBiH i ta snaga koju bi BiH trebala crpiti za sebe, za svoje institucije, nije više takva jer se pokazuje da FBiH postaje ozbiljan problem zbog nesposobnosti da se ovakva pitanja riješi“, pojasnio je uz ocjenu da je pozicija Hrvata u BiH vrlo složena.

Greška je mijenjati odnos prema BiH kao svojoj domovini

“Kao narod koji ima povijesnu vertikalu ovdje na prostoru BiH, došli smo u situaciju da se zbog nepravdi, nefunkcionalnosti rješenja, nametanja političke volje, u mainstream medijima zbog takve situacije prema aktualnom političkom trenutku počne razvijati negativan odnos prema BiH kao domovini. To je velika greška. I tu Hrvati moraju naći odgovor na to pitanje. Ne možemo mi zbog tih činjenica mijenjati odnos prema BiH kao svojoj domovini. Mi moramo preuzeti odgovornost, zajedno s drugima, za BiH, bez obzira kako će se neko drugi postaviti u toj situaciji. Hrvati moraju preuzeti odgovornost i moraju imati jasne stavove, civilizacijske o pitanjima koja se tiču ove zemlje i pitanja secesije koju apsolutno ne podupirem i nije u interesu nikoga u BiH, poglavito Hrvata. Oni se jasno moraju deklarirati vezano za osudu ratnih zločina, genocida, civilizacijskih vrijednosti i jasno deklarirati da nema kalkulacije o europskom i NATO putu BiH. Nema puno prostora za izbjegavanje odgovornosti i jasnog određivanja prema tim pitanjima. Pa ni za HDZ BiH“, naveo je Raguž i zaključio kako su za izlaz iz ove situacije potrebni političari koji ne kalkuliraju osobnim pozicijama.

Komentirajući nesuprotstavljanje Čovića i HDZ-a Dodikovom separatizmu, Raguž kaže da su, moda, u pitanju nekim taktički razlozi, ali da to treba njih pitati. “Ja samo želim vjerovati i mislim da oni nemaju nikakav prostor za bilo kakvu kaotičnu situaciju u BiH, kao ozbiljni politički predstavnici hrvatskog naroda u BiH, osim euroatlanskog puta. Vjerojatno je sad odnos snaga takav u BiH da se ne želi zaoštravati poziciju prema određenim političkim akterima jer se čeka pregovaračke pozicije i ponovno sjedanje za stol“, rekao je.