'Vjerujem da konačno geopolitičke globalne okolnosti idu u prilog BiH. Vidimo kako je reagirala Europa na način da je konačno zauzela jedan ritam i dinamiku da osigura taj prostor europske slobode i sigurnosti u koji u konačnici spada i BiH', govori u intervjuu 'Jedan' BHRT-a član Predsjedništva HNS-a Martin Raguž. Kaže kako je sličnu procjenu dao i prije nekoliko mjeseci. Tvrdi da je tada teško tko mogao ukalkulirati sadašnji razvoj događaja, posebno žestinu događaja u Ukrajini, ali sve je to ubrzalo stvari, i to na dva načina. 'Prepoznavanjem mogućih sigurnosnih izazova kroz slanje dodatnog kontingenta vojnika EUFOR-a, a i kroz poziv da se ubrza prijem zemalja u EU što je po meni najindikativnija stvar i vjerujem da će ta geostrateška svijest unutar Europe prevladati i omogućiti, bez obzira na sve ove izazove, da se taj prijem BiH na neki način kvalitativno ubrza', govori Martin Raguž. 'Ako gledamo ono što je dogovoreno u Daytonu, da je ovo država tri konstitutivna naroda u Preambuli i svih ostalih žitelja, organizirana kroz dva entiteta i kad vidimo ustavno pravnu poziciju konstitutivnih naroda unutar entiteta i na razini BiH, vidimo objektivno argumentirano da, ako sagledamo prvo poziciju u entitetima, ni u jednoj vladi Hrvati ne mogu samostalno uticati ni na jednu odluku. U RS-u to Srbi mogu apsolutno većinski, u Vladi FBiH. Ako vidimo način odlučivanja u Parlamentarnoj skupštini, u Zastupničkom domu, Domu naroda, Hrvati ni na jednu odluku ne mogu samostalno utjecati, tako da ta pozicija je objektivno na neki način derogirana', tvrdi Raguž. Pitanje odnosa Bošnjaka i Hrvata Raguž vidi kao jedno od središnjih pitanja za mogući pozitivan rasplet situacije u BiH. Ističe kako je zajednički je interes političkih predstavnika bošnjačkog, ali i hrvatskog naroda, stabilna, multietnička, pluralna, demokratska BiH, integrirana u EU i NATO. 'Unutar toga treba voditi reforme koje će omogućavati ispunjenje evropskih kriterija kroz europeizaciju Daytona. U tijelo Daytona koje je takvo, nesavršeno, nedovoljno funkcionalno po općoj ocjeni, treba unositi evropske kriterije i vrijednosti. I tu treba dovesti do toga da nema nitko, ni Hrvati ni Bošnjaci, ekskluzivno pravo da tumače koje su to vrijednosti i tu se krije formula rješenja. Po meni je formula da se standardiziraju nacionalna prava i izbalansiraju sa individualnim građanskim pravima. Da klatno ne ode radikalno ni na jednu, ni na drugu stranu, nego upravo taj srednji, evropski put, pluralni, inkluzivni, koji će onda ostaviti iza nas ove prijepore i omogućiti da se oslobodi energija u korist čitave zemlje', tvrdi Raguž. Kao jedno od rješenja za izlaz iz krize Raguž vidi elektorski model glasanja, koji, kako kaže, 'ne izaziva nikakvu dodatnu podjelu, kako žele neki predstaviti, nego unutar ovakve strukture Federacije omogućava da se zadovolji legitimni hrvatski zahtjev da većinski utječu na izbor legitimnih predstavnika u institucije gdje se štiti vitalni nacionalni interes'. 'Vjerujem da ovaj odnos snaga trenutno u Europi u svijetu ide u prilog budućnosti BiH kao multietničke države, gdje se više nikad neće dovoditi u pitanje niti identitetska niti građanska niti individualna prava i gdje će se, na neki način, okrenuti jedna nova stranica poštivanja europskih vrijednosti i vjerujem dakle da je to sad trenutak', optimističan je Raguž.