Međunarodna zajednica u 'pat poziciji': Pregovaraju s predstavnicima naroda, nositeljima vlasti, ali i korupcije
Piše: V.S.Herceg
Poseban izaslanik SAD-a za reformu Izbornog zakona u BiH Matthew Palmer i direktorica pri Europskoj službi za vanjske poslove Angelina Eichhorst danas su u Sarajevu s posebnim zadatkom.
Oni će razgovarati s predsjednicima vodećih političkih stranaka u BiH oko rješenja političke krize i izmjena Izbornog zakona. Ovo bi mogao biti vrlo važan diplomatski dan - i američka i europska administracija intezivno su se aktivirali oko konačnog rješenja krize u BiH.
"Nitko ne može dobiti sve" i "Prestati sa zapaljivom retorikom", njihove su poruke koje su stavljene pred domaće političare i njihove zacementirane stavove.
Međunarodna zajednica pregovara i s korumpiranima
U svojevrsni "bosansko-hercegovački non-sens" uvučena je i međunarodna zajednica.
Kako drukčije opisati činjenicu da je član Predsjedništva BiH i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik (kao i mnogi drugi bh političari) na tzv. američkoj crnoj listi zbog umiješanosti u korupciju, a koji je ujedno i neizbježan sugovornik u svim političkim dogovorima? Korupcijsko-kriminalno "međuzemlje" nije strano ni brojnim, ostalim tzv. liderima.
No, ovo je Balkan i ovdje se ostavke ne daju zbog, primjerice, privatnog ručka plaćenog iz državnog proračuna, a SAD i EU su, čini se prihvatili činjenicu da im takva "svita" sjedi s druge strane stola.
No, pregovarati i razgovarati se, kako se čini mora, jer u BiH traje jedna od najvećih, a neki analitičari tvrde i najveća, kriza od Daytonskog sporazuma, prijeteći da ugrozi mir i stabilnost ne samo BiH već i cjelokupnog Balkana, dok neki čak tvrde da se upravo odvija "posljednja faza raspada Jugoslavije".
Ali, barem po izjavama izaslanika Palmera, američko strpljenje je ograničeno.
Američko strpljenje bliži se kraju: "Prozor se brzo zatvara"
“Mi u SAD-u vidimo hitnost da se napokon krene u izbornu reformu, te ograničene i targetirane ustavne promjene koje će pratiti tu ustavnu reformu. Vidimo da 2021. nudi priliku, ali se taj prozor brzo zatvara. Radimo sa svim stranama kako bi ih ohrabrili na potrebne ustupke za postizanje sporazuma što prije”, rekao je Matthew Palmer za N1, pri tom se složivši kako je član Predsjedništva i lider SNSD-a Milorad Dodik “destabilizirajući faktor”, ali je i potvrdio važnost dogovora u Federaciji.
"Točno je. Retorika koja stiže od Dodika ne pomaže, stvara napetost i podriva Daytonski sporazum. Nastavljamo vjerovatni da će dogovor o izbornoj reformi koji je konzistentan s principom o jednoj državi, dva entiteta i tri konstitutivna naroda, plus ostali, koji se također bavi presudama sudova, pomoći u smirivanju napetosti. Neuspjeh u postizanju sporazuma učinit će stvari teškim. Nadam se da će se svi sudionici, posebno oni u Federaciji BiH, približiti kako bi došlo do sporazuma i implementacije. To bi moglo pomoći cjelokupnoj političkoj dinamici u BiH koja je u ovom trenutku zabrinjavajuća”, poručio je Palmer.
Što znači da se "prozor brzo zatvara", doznat će se nakon (ne)uspješnih pregovora.
I Eichhorst je prije dolaska u BiH telefonski razgovarala s vodećim političkim akterima u BiH, Čovićem, Izetbegovićem i Dodikom, te izrazila, već tradicionalno poznatu, "snažnu zabrinutost EU u vezi sa političkom situacijom u BiH" te ih pozvala na zajednički rad na iznalaženju rješenja kroz dijalog, kompromis i potpuni povratak u institucije BiH.
Isticala je nužnost prestanka sa zapaljivom i provokativnom retorikom i djelovanjem kao i preispitivanje jedinstva, suvereniteta i teritorijalnog integriteta zemlje, što je ponovno vrlo izravna kritika prema Dodiku.
Apel građana za normalan život
U posljednjih nekoliko dana 'živnuli' su i domaći političari. Dok medijski prilozi s domaćih tržnica ukazuju na sve prisutnije siromaštvo, a sugovornici apeliraju da je "narod gladan, nema se novca", bh. tzv. lideri na teret poreznih obveznika posljednjih dana idu s destinacije na destinaciju, tobože želeći, u '5 do 12', postići dogovor o reformi Izbornog zakona i izvući se iz političke krize koju su sami iscenirali.
"Predstavnici naroda", kako se u posljednje vrijeme tepa Miloradu Dodiku, Draganu Čoviću i Bakiru Izebegoviću, ugodno putuju iz Banja Luke, Sarajeva i Mostara za Beograd i Zagreb ali i po domaćim restoranima i hotelima, lobirajući i tražeći jamstva za još jedan kredit - produženje ostanka na vlasti.
Predvidljivo i licemjerno i dalje se pozivaju na interese svojih naroda - narodi koji im odlazi iz zemlje u potrazi za kruhom i boljim životom, koji je gladan nakon nekoliko desetljeća njihovog suverenog "vedrenja i oblačenja" sumorne, neobećavajuće, bh političke scene.
A kakav je život u BiH najbolje govore komentari običnih građana na novinarsko, anketno pitanje 'Hoće li se političari dogovoriti o reformi Izbornog zakona BiH?'.
Odgovori su više nego dramatični: "Kakav Izborni zakon? Gdje su plaće, kolike su mirovine, gdje su nam djeca? To je "izborni zakon". Neće im imati tko glasati" ili "Gdje su obećana radna mjesta, gdje nam je ekonomija? kakav Izborni zakon?" do "Sebe i svoju rodbinu, prijatelje su uhljebili, a naša djeca odlaze. Umirovljenici nam jedva preživljavaju. Kriminalci su uništili ovu zemlju i ljude", itd. i itd.
Ova anketa završila je na pokušaju. Umjesto Izbornog zakona, apel građana za - normalan život. Čini se, vrlo upitan uspjeh za "lidere" i "predstavnike naroda" koji desetljećima vladaju Bosnom i Heregovinom.