Hrvatska ima vlast od Prevlake do Piranskog zaljeva, no to je velika odgovornost i obveza koja košta i zato proračun za obranu treba ostati na razini prije krize, rekao je predsjednik Zoran Milanović koji je govorio i o neriješenoj situaciji u regiji te pozvao Hrvate da čuvaju svoje ime, ali da budu racionalni. 

"Hrvatska može biti mirnija nego ikad", smatra Milanović jer prvi put u svojoj povijesti (mjereno primjerice od hrvatskih kneževina) "hrvatska politička zajednica ima vlast od Prevlake do Piranskog zaljeva".

"To je velika odgovornost i obveza", ali to i košta, rekao je Milanović u Splitu na središnjoj svečanosti obilježavanja Dana Hrvatske ratne mornarice.

Zato "treba ulagati u vojsku i ne smanjivati proračun (za obranu)" i treba ga zadržati na razini prije krize "jer inače nećemo moći održavati sve ono što nabavljamo. A to ne nabavljamo  iz humanitarne pomoći, to plaćamo", rekao je.

"Možemo se mi zaklinjati u partnerstvo i ljubav sa svim i svakim, rekao je očito aludirajući na članstvo u EU i NATO-u.

"Ali to košta, to nije samo zrakoplov, to su streljivo, zalihe" i sve to zahtijeva 'backup'. To nije samo za pokazivanje, nego ne dao Bog za upotrebu", rekao je.

Srpski i hrvatski svijet

O izvješću o sigurnosti u kojem se upozorava na kibernetičke i druge prijetnje, Milanović se osvrnuo na stanje u susjedstvu u kojem Srbija "lupeta o srpskom svijetu", ali i na napetosti između Srbije i Kosova te na Crnu Goru u kojoj se dio političkog svijeta ponaša kao da im je glavni grad Beograd. 

Imamo neriješenu situaciju u regiji, imamo vlast u Beogradu koja "lupeta o srpskom svetu", rekao je oslikavši neodrživost takve teorije brojkama o pripadnicima Hrvata u Srbiji. 

"Pozivam Hrvate ako ne žive u Hrvatskoj, neka gledaju na susjede, neka čuvaju svoju tradiciju i svoje ime, ali budu svjesni da žive u Srbiji", rekao je.  

Subotica je 1900,. godine imala 100.000 stanovnika, rekao je Milanović naglasivši da je tada Split imao 15.000, Zagreb 60.000, a u Subotici su od tadašnjih 100.000 njih 50 posto bili Hrvati Bunjevci.  

"Dakle Subotica je tada bila najveći hrvatski grad, ali nije opstao, jer je bio daleko, nije bio u matici kao Split, ili Zagreb", rekao je Milanović pa retorički zapitao "Je li Subotica hrvatski svijet?", aludirajući na politiku službenog Beograda o "srpskom svetu".

"Hrvatska zajednica veća je nego skoro sve zajednice u kojima žive Srbi u Hrvatskoj u provinciji, ali Subotica nije hrvatski svet, ne mogu pretendirati na to i davati dvosmislene izjave", poručio je.

Zapadni Balkan

"Situacija na Kosovu nas direktno ne ugrožava, ali promatramo odnose Beograda i Kosova", rekao je o ratu registarskim tablicama. 

"Kosovo je odgovorilo recipročno mjeri koju Srbija primjenjuje već 20 godina, a to je da kroz Srbiju ne možeš proći s kosovskom tablicom". 

"Kosovo možda malo, što bi rekli Srbi pandoglavo (tvrdoglavo) sada traži isti aršin (istu mjeru) za vozila koja dolaze iz Srbije. Tko to eskalira?", zapitao je.

Smatra da će teško i jedni i drugi u "takvom gardu napredovati dalje prema Europskoj uniji", no stanje je teže za Kosovo koje godinama nisu priznale sve članice Europske unije.

"To je prepreka koju gledamo već godinama i teško ju je premostiti".

Milanović je zaključio da i on sada može pozvati na deesklaciju, kako "to godinama radi europska diplomacija i nikada ne napravi ništa".

"Ne znam, možda su se trebali pokriti ušima po glavi i šutjeti, rekao je pa citirao poslovicu iz susjedne države "Vuk na svoju ovcu pravo ima, a tiranin na slaba čovjeka" te zaključio da je "bit u tome da se suprotstaviš". 

BiH i Crna Gora

Milanović ne očekuje neke promjene u njemačkoj politici prema proširenju na Zapadni Balkan odlaskom kancelarke Angele Merkel, koja nakon nedjeljnih izbora više neće biti kancelarka prvog europskog gospodarstva.

"Njemačka u zadnjih pet godina u tom smislu nije napravila ništa", rekao je.

Uskoro će se održati samit o proširenju Zapadnog Balkana, ali pomake ne očekuje jer iduće godine i Francuska, drugi dio motora Europske unije, ide na izbore.

Međutim, ozbiljnom situacijom smatra stanje u Crnoj Gori u kojoj dio političara i njihovih pristaša ne žele Crnu Goru kao neovisnu državu.

U članici NATO-a, Hrvatskoj susjednoj zemlji, stanje je takvo da "dio političkih stranaka Crne Gore direktno odgovara vlastima u Beogradu", rekao je.

Za razliku od Srba Crne Gore Hrvati u Bosni i Hercegovini vide Sarajevo kao svoj glavni grad i stalo im je do BiH i stalo im je do toga da ih kao konstitutivni narod predstavlja političar kojega su oni izabrali, naglasio je.