Milanović na samitu NATO-a najviše govorio o BiH, odgovorio mu Džaferović
U Hrvatskoj će odluku o primanju Švedske i Finske u NATO odlučivati Sabor i to je na njihovu savjest i izlazi iz nadležnosti predsjednika države, izjavio je u srijedu u Madridu Zoran Milanović.
Čelnici 30 zemalja NATO-a postigli su u srijedu na samitu u Madridu suglasnost da se u članstvo pozovu Švedska i Finska nakon što je Turska uklonila blokadu slijedom dogovora s dvije zemlje aspirantice na članstvo. Predsjednik Milanović se ranije zalagao da se primanje tih dvaju zemalja uvjetuje promjenom izbornog zakona u BiH kako bi se osigurala ravnopravnost Hrvata, kao najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda.
Odluku o primanju novih članica moraju ratificirati sve postojeće članice.
“To je sada na Saboru, koji o tome odlučuje i izvan je mojih nadležnosti”, rekao je Milanović u izjavi novinarima.
“Više sam puta ponovio i u telefonskom razgovoru finskom predsjedniku da ovdje nema ničeg osobnog što se mene tiče, to su države koje ispunjavaju visoke kriterije, ovo što Turska traži od njih je dosta, ja sam tu principijelno više na švedskoj nego na turskoj strani, vidjet ćemo kako će se ta stvar razvijati dalje, hoće li biti neki monitoring, to je teško reći. Moj je prvi interes Hrvatska", rekao je Milanović.
Dodao je da je na sastanku najviše govorio o Bosni i Hercegovini i pravima najmanje 500 tisuća državljana EU-a, koji su ujedno i državljani Bosne i Hercegovine.
“To je sigurnosni problem i nešto što nam život u susjedstvu čini nestabilnim i lošim i što ugrožava barem pola milijuna državljana EU-a, što su Hrvati u BiH, i želim da se to riješi. Tko je čuo, čuo je, i ja puno dalje od toga ne mogu", rekao je Milanović.
Da je potreba predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića da se bavi Bosnom i Hercegovinom poprimila patološke oblike pokazuje i njegovo priznanje da je na zasjedanju u Madridu sve vrijeme posvetio Bosni i Hercegovini, ocijenio je predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.
U izjavi za Fenu, Džaferović je naglasio da su poruke podrške BiH sa Samita NATO-a u Madridu dobre, posebno uzimajući u obzir promijenjenu sigurnosnu arhitekturu u Evropi, nakon agresije na Ukrajinu, NATO je jasno pokazao svijest da je BiH izložena rizicima, te se obavezao na podršku BiH na jačanju otpornosti, integriteta i političke nezavisnosti.
- Očekujemo razvijanje saradnje odbrambenih struktura BiH sa NATO savezom, te nastavak našeg NATO puta - kazao je Džaferović.
Džaferović je dodao da je dobro što je NATO iskazao podršku BiH, uz druge ugrožene države poput Gruzije i Moldavije, nakon agresije na Ukrajinu, jer to pokazuje da je neuspješno završio pokušaj vlasti bh. entiteta Republika Srpska da uvjere relevantne aktere da stanje u BiH nije narušeno onim što se zbiva u Ukrajini.
- Rat u Ukrajini treba da bude lekcija šta se može desiti u BiH, ako se bude tolerisalo širenje malignog ruskog utjecaja i ako susjedne države pomisle da mogu prisvajati sebi pravo na BiH - dodao je.
Komentirajući izlaganje predsjednika Hrvatske o BiH Džaferović je kazao da se radi o nekoj vrsti opsesije i Milanovićeva ocjena da su unutrašnje stvari naše države zapravo "pitanje ponosa i kredibiliteta Hrvatske" otkriva izopačeno gledanje.
- Evidentno je da je Milanović parodija diktatora, koji gleda na BiH kao na nekakvu svoju Sudetsku oblast, banovinu ili Donbas nesvjestan da je prošlo vrijeme kada se o zakonima u BiH odlučivalo u Zagrebu. To je pokazao i fijasko njegovo inicijative kojom je pristup Finske NATO-u pokušao povezati sa Izbornim zakonom u BiH - kazao je Džaferović.
Ocijenio je da Milanović svjesno iskrivljava realnost, navodeći primjer glasanja za nacionalne manjine u Hrvatskoj, kao urnek za Izborni zakon u BiH.
- Hrvati u BiH nisu nacionalna manjina, već konstitutivan narod, koji ima daleko veći uticaj na donošenje odluka institucija vlasti, nego bilo koja nacionalna manjina u Hrvatskoj. Tako da se radi o besmislenoj analogiji - podvukao je Džaferović.
Sarkastičnom je nazvao Milanovićevu tvrdnju da je BiH sigurnosni problem, dok istovremeno sam Milanović pruža otvorenu podršku generatoru sigurnosnog problema i produženoj ruci ruske politike na Balkanu - članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku.