Prošli je tjedan kineski grad Shijiazhuang ukinuo lockdown: lokali su se otvorili, stanovnici su polako izlazili iz svojih domova. Shijiazhuang je bio prvi grad u Kini koji se otključao i prekinuo s masovnim obveznim testiranjem. No, ovaj je tjedan, nakon devet dana, ponovno proglašen lockdown.

Analitičari i ulagači nadali su se da će ublažavanje mjera, koje je kineska vlada najavila 11. studenoga, označiti početak prelaska na suživot s virusom, piše Washington Post. No, Kina je upravo usred novog pandemijskog vala, pa su vratili stroge mjere. Ekonomisti iz Nomure procjenjuju da se 412 milijuna stanovnika Kine, od njih ukupno 1,4 milijarde, suočava s karantenom ili sličnim mjerama. Broj zaraženih je rekordan: u srijedu ih je bilo 31.527, čime su premašili rekord iz travnja od 28.000 novozaraženih, javlja BBC.

Nakon šest mjeseci prvi put ponovno javljaju o umrlima od korone. Ernan Cui, analitičar istraživačke skupine Gavekal, kaže kako se čini da je regionalno pooštravanje mjera jedina opcija. "Gospodarstvo bi moglo pretrpjeti još veći pritisak dok vlada kupuje vrijeme da se pripremi za život s covidom", tumači analitičar.

Najveća četvrt Pekinga, Chaoyang, uglavnom je pod lockdownom. Stanovnici Chongqinga također ne smiju iz kuća, dok je u jeku epidemija u Zhengzhouu gdje se nalazi tvornica Appleova iPhonea. Lockdown se proširio i na više četvrti Guangzhoua. Prvo je bio proglašen samo na tri dana, ali to je produljeno već četiri puta, navodi Washington Post. Karantena se proglašava na nekom području čak i ako se pronađe samo nekoliko slučajeva zaraze. Provode se masovna testiranja, osobe za koje se utvrdi da imaju covid-19 izoliraju se kod kuće ili stavljaju u karantenu u državnu ustanovu. Zatvaraju se tvrtke i škole, kao i sve trgovine, osim onih s hranom.

Jučer su pod lockdownom bila područja Kine koja daju jednu petinu kineskoga BDP-a. Efekti su globalni: s milijunima Kineza zaključanih kod kuće i paraliziranim gradovima smanjila se potražnja, pa tako i prihodi globalnih tvrtki poput Nikea. Istodobno je Kina pomogla u obuzdavanju cijena nafte i uništila globalne opskrbne lance, piše Washington Post. Goldman Sachs prognozira da će kineski BDP porasti tri posto ove godine i 4,5 posto 2023. Kineski službeni cilj je rast od 5,5 posto ove godine. Uvođenje strogih mjera ne doprinosi tom cilju, no kinesko vodstvo plaši se posljedica otvaranja, s obzirom na to da je samo 66 posto ljudi starijih od 80 godina cijepljeno dvjema dozama. Problem je i to što kod postojeće varijante omikrona cjepivo slabije pomaže. Kina je posljednje veliko gospodarstvo koje još uvijek provodi ozbiljne epidemiološke mjere s masovnim testiranjem i pravilima karantene.

Kina bilježi relativno mali broj žrtava: nešto više od 5200 oboljelih umrlo je od početka pandemije. Politika iznimno oštrih mjera, s proglašavanjem lockdowna čim se otkrije oboljeli, očito je spasila živote, ali je zadala težak udarac ekonomiji i životima običnih ljudi.

Kina je malo ublažila neka od tih ograničenja prije nekoliko tjedana: karantenu za bliske kontakte skratili su sa sedam na pet dana u državnoj ustanovi i tri dana kod kuće. Također su prestali bilježiti sekundarne kontakte, što je omogućilo mnogima da izbjegnu karantenu. Htjeli su izbjeći totalni lockdown u gradovima, kakav je ranije ove godine zadesio Šangaj, s 23 milijuna stanovnika. U ožujku je u Šangaju proglašen lockdown na tjedan dana, ali je produljen na dva mjeseca.

U golemoj četvrti Pekinga Chaoyang većina je tvrtki zatvorena. U tisućama nebodera stanarima je naređeno da ostanu kod kuće. Slično se događa širom zemlje, javlja BBC-jev dopisnik Stephen McDonell.

Vlasti nalažu karantenu na nekoliko dana, ali to se može produljiti: u Xinjiangu i Tibetu karantene su trajale mjesecima. Ljudi su potpuno iscrpljeni pandemijom i mjerama koje uništavaju gospodarstvo, tvrdi BBC. Problem je niska procijepljenost i nedovoljno razvijeno zdravstvo da bi se moglo nositi s ogromnim priljevom pacijenata.