Dnevni.ba - PRELOADER

Moramo paziti na sebe jer smo mi jedina konstanta samima sebi

11 Lip 2024


Moramo paziti na sebe jer smo mi jedina konstanta samima sebi
Integrativna terapeutkinja Dubravka Mijatović

Razgovarala: Antonela Marinović Musa

mostar@dnevni-list.ba

 

Mentalno zdravlje temeljna je odrednica kvalitete života svakog pojedinca. Kada je ono narušeno, uočava se nezadovoljstvo, depresivnost, gubitak snage i energije, nemogućnost nošenja s teškim situacijama i događajima… Tko nam može pomoći u ovakvim situacijama, ali i kako i sami možemo pomoći drugima da bi pronašli izlaz iz osjetljivih životnih razdoblja, razgovarali smo s integrativnom terapeutkinjom Dubravkom Mijatović.

Koji su to najvažniji koraci koje možemo poduzeti kako bismo sačuvali svoje psihološko zdravlje?

-Brižno osluškivanje vlastitih potreba i njihovu ispoštovanost u najvećoj mogućoj mjeri. Iako postoje životne situacije i naše mnoge „uloge“ koje iziskuju našu usredotočenost prema njima, a onda i prema drugim ljudima, moramo se iznova vraćati sebi te dati ili nadoknaditi ono što našem biću treba.

Možete li navesti najranije znakove upozorenja, odnosno simptome koji ukazuju na to da imamo problem s psihološkim zdravljem?

-Onog trenutka kad vidimo da se ne osjećamo dobro niti ugodno u vlastitoj koži, u svom biću, vrijeme je da se pozabavimo s tim. To može biti, a tako i najčešće počinje uvod u neki psihološki poremećaj, hipersenzibilnost, osjećaj nesigurnosti, stida, napetosti, nezadovoljstva sa sobom, trpljenja određenih neprimjerenih situacija i ljudi, bježanje u samoću ili bježanje među ljude. Sve ovo navedeno neće iz nas otići samo od sebe, nego je potrebno iscjeliteljski pristupiti tome.

Biti mentalno zdrav i jak nešto je što se podrazumijeva, a imati neku mentalnu/psihološku teškoću i bolest gotovo da je postalo sramota. Kako možemo promijeniti to uvjerenje?

-Potrebno je senzibilizirati ljude po pitanju takvih tema, odnosno ljudi koji se susretnu s psihološkim poremećajima ili bolestima. Svaka bolest je teška, najteža za onog tko je ima. Nema osobe koja se nikad nije susrela s nekim zdravstvenim disbalansom i osjetila kako je to vrlo neugodno i nepoželjno iskustvo koje iziskuje dodatne napore za izdržavanjem i nošenjem s tim. Svatko od nas iz takvog vlastitog iskustva može donekle znati da se, primjerice, i osoba „preko puta nas“ ne osjeća nimalo dobro i da u težim oblicima depresije, često bude na rubu izdržljivosti. Ne moramo uvijek biti empatični, ali bih pozvala ljude na poštovanje nečijeg bolesnog stanja u kojem se našao, jer ga život sigurno nije mazio.

Moderno doba i užurbanost često nas dovodi do stresa koji ima brojne negativne utjecaje na naše tjelesno i psihološko zdravlje. Što možemo učiniti po tom pitanju i kako se nositi sa stresnim situacijama?

-Stres je postao uvriježen, sveprisutan pojam za naša razna stanja. Kad smo „pod stresom“, to znači da su nam se aktivirala traumatska iskustva ili je skupina podsvjesnih programa ili negativnih uvjerenja dobila svojih „5“ minuta ili je u pitanju kombinacija strahova i drugih potisnutih emocija. Kad se nešto od ovoga aktivira kroz relacije i korelacije s ostalim ljudima i situacijama, svatko od nas ima reakciju na „zadanu“ akciju, a to su napetost, pritisak, opterećenost, osjećaj neprisutnosti u svom tijelu, rastrojenost uma, nervoza, nemir koji nam daju „ubrzanje“ na maksimum i mi to nazivamo stresom ili užurbanošću. Važno je znati da smo ovaj navedeni sadržaj koji je se pokrenuo otprije imali u sebi i on se na vanjski podražaj rasplamsa u svom punom izdanju i pokazuje nam da su to dijelovi nas koji nisu integrirani s nama. Drugim riječima, rascjepkani smo na dijelove koje je kroz iscjeljivanje potrebno ujediniti tj. vratiti na svoje mjesto. To nazivamo cjelovitošću, a cjelovitost je najbolji „lijek“ za stres. Ipak, mnogi ljudi zbog nedostatka adekvatna načina, neznanja, nepriznavanja problema, vrte ovakve obrasce življenja i sve to ublažavaju određenim lijekovima što je potpuno regularno i poželjno u skladu sa strukom. U blažim varijantama, emocionalne naboje ili stres, možemo smanjiti kroz svjesnost bivanja u tijelu, promatranje svega što se zbiva u tijelu bez kritike i osude, dublje disanje, kupke, svjesno hodanje, izražavanje sebe, postavljanje granica i povremenu komunikaciju s osobom koja razumije i daje podršku, jer je važno znati i sam proći kroz osobnu oluju.  

Obiteljska i prijateljska podrška važna je u teškim trenucima. Kako možemo pomoći prijatelju ili bliskom članu obitelji, a da se sami ne opteretimo, tj. ne ugrozimo vlastito mentalno zdravlje?

-Ako nam je osoba u okruženju s određenim psihološkim problemima ili drugim tegobama, valja se zapitati, kako to djeluje na mene? Budući da su ljudi oko nas naša ogledala i savršeno zrcale ono što je potisnuto u nama, znak je da imamo i određenog rada na sebi, što bi valjalo „iskoristiti“. Kao takvi, možemo s puno većim integritetom biti podrška onome kome je to potrebno, ali opet u zdravoj dozi jer za to postoje stručni ljudi. U protivnom se možemo iscrpljivati, davati se prekomjerno što nikome ne koristi. Postoje ljudi koji se često žale onima koji su dežurni slušači, što opet nije dobra kombinacija. Ovdje naglašavam da tamo gdje osjetimo da nas se crpi, uvedemo mjeru ili se maknemo iz takvog odnosa. Dovoljno je nekoliko puta savjetovati osobu da potraži stručnu pomoć i na nama nije više da to činimo. Moramo znati ljude i situacije pustiti da bi pronašle drugi put razrješenja, a mi moramo paziti na sebe jer smo mi jedina konstanta samima sebi. Tu konstantu trebamo njegovati.

Lifestyle


METEOALARM

Što znači žuti, a što narančasti i crveni meteoalarm?

Često nas meteorolozi u vremenskoj prognozi podsjećaju na upozorenja koja je izdao sustav Meteoal...

2 h 45 min

SUPLEMENTI

Suplementi koje ne bi trebali uzimati na svoju ruku: Na ova tri posebno pripazite

Kako bi imali bolje zdravlje i imunitet mnogima odmah na pamet padnu suplementi. Liječnici i znan...

2 h 51 min

SVJETSKI DAN DOBROVOLJNIH DAVALACA KRVI

Daruj krv spasi život

Širom svijeta u petak se obilježio Svjetski dan dobrovoljnih davatelja krvi. Cilj je podić...

3 h 6 min