Borba mještana naselja Kuti za spriječavanje organizacije kamenoloma i očuvanje prirodne sredine nastavljena je osnutkom Eko udruge Kuti, koja je nedavno poduzela prve konkretne korake.

Zabrinuti za opstanak i očuvanje naselja obratili su se predstavnicima medija, pitajući vladajuće tko ustvari pogoduje investitoru Majdan-Kuti i tko proglašava privatni kamenolom Zukulja razvojnim javnim interesom.

Investitor je u ranije ishodovao potrebite dozvole, a one su kako aktivisti tvrde u međuvremenu istekle. Ranije se u medijima pojavila informacija kako je prostor kamenoloma deminiran i očišćen, što ističu, nije točno.

Upozoravaju i kako je investitor priložio i stručno mišljenje na osnovu kojeg je ministar građenja i prostornog uređenja HNŽ-a Suad Hasandedić potpisao urbanističku suglasnost 2014. godine.

Istekle dozvole

Upravo je i ta suglasnost jedan od dokumenata koji više nije važeći, ističu (u međuvremenu istekla). Investitor se kasnije obratio Upravi za civilnu zaštitu HNŽ-a, tražeći da se očituju i jasno kažu kako i pod kojima uvjetima se može vršiti eksploatacija s obzirom na novonastalu situaciju.

- Investitor je u fazi traženja novih dozvola, a prema dostupnim informacijama, od Federalne uprave Civilne zaštite, ishodovao je da se prostor predviđenog kamenoloma deminira, što je u koliziji s onim što je prethodno dostavljano, kazali su nam u Eko udruzi Kuti.

Sadašnje stanje je prema njihovim riječima je izravna opasanost za mještane. Upozoravaju i kako su raniji incidenati imali čak i smrtne posljedice.

- Nitko nema pravo prostor kamenoloma proglasiti javnim interesom i čistiti prostor kroz projekte, samo za potrebe investitora, i to čak o trošku države. Prostor iznad samih kuća se i ne spominje kao moguća aktivnost, a i on je također označen na minskoj karti, kao opasna zona, dodaju.

Upozoravaju i da se na ovaj način mještanima daje doznanja kako njihovi životi nisu bitni. Zapitali su se i kako je danas prostor oko kamenoloma postao zatrpan minama, a cijeli postupak se dosad vodio kao da je čist.

Za njih je apsurdna i činjenica da investitor traži novu urbanističku suglasnost za eksploataciju u kamenolomu od Ministarstva građenja i prostornog uređenja HNŽ-a dok isto ministarstvo od Odjela za urbanizam traži izvod iz prostornog plana, koje im je u svom odgovoru poslalo izvod traženog s napomenom da prostorni plan ne predviđa pristupni put kamenolomu.

Zbog svega su pisali Federalnoj upravi Civilne zaštite, ali dosad nisu dobili odgovor. Od Gradskog vijeća Mostara zatražili su da se Kamenolom briše iz prostornog plana, što su kroz vijećničku inicijativu postavljali pojedini vijećnici, ali i tu nisu dobili nikakav odgovor.

Prolazi i Koridor 5c

Napominju i kako se predloženi pristupni put dobrim djelom poklapa s trasom koridora 5c.

Priča o kamenolomu u Kutima traje od 2005. kada je Ahmed Hadžiomerović vlasnik tadašnjeg građevinskog poduzeća Majdan-Kuti okupio mještane na javnu raspravu na kojoj im je iznio ideju o otvaranju majdana, gdje bi se izvlačilo nešto malo pržine za potrebe izgradnje Starog mosta i obnove Starog grada.

I 2013. je s mještanima održana još jedna raspravu, kojoj su nazočili i inženjeri iz Tuzle te im predložili da to bude manji kamenolom na kojemu bi se izvlačilo najviše tisuću kubika sirovine, obećavši pritom i kako će zaposliti mještane. U međuvremenu je za 150.000 KM koncesiju prodana Jusi Husiću, direktoru poduzeća MIP.

Stanovnici Kuti kažu kako nikada nitko od njih nije potpisao suglasnost o ovome, a da je investitor ipak uspio pribaviti sve ostale dozvole koje sada Eko udruga pokušava osporiti. Jučer smo pokušali kontaktirati i investitora, ali na naše poruke i pozive nismo dobili odgovore.

H. Ž.