Dnevni.ba - PRELOADER

MOSTAR Srbi će se sami boriti za svoje interese

26 Kol 2020


MOSTAR Srbi će se sami boriti za svoje interese

Krajem prošloga tjedna održan je drugi sastanak predstavnika gradskih organizacija SDA, SBB-a, DF-a, Stranke za BiH i BPS-a, s ciljem zajedničkog nastupa na lokalnim izborima u Gradu Mostaru.

Pet stranaka prema riječima čelnika DF-a u Hercegovini Ahmeda Džubura dobilo je potporu još nekih političkih subjekata, ali ne i svih koje su pozvane u koaliciju (na jedinstvo). Nedavni sastanak protekao je “u konstruktivnom razgovoru“, a usuglašeni su i principi koje sudionici još ne žele dijeliti s javnošću.

Nesuglasice se zaboravljaju

Tvrdili su tek da su opće prihvatljivi, kao i da vrednuju sve što je važno za budućnost grada. Poziv ostalim probosanskim strankama koji je upućen već na prvom sastanku, i dalje je otvoren, međutim njemu se kako stvari stoje ipak neće svi odazvati.

Nesuglasice između stranaka koje će činiti koaliciju stavljene su, naveli su tad, u drugi plan. U fokusu su, kako su kazali, stvarni problemi građana Mostara.

Iz SDP-a i Naše stranke u startu su odbili mogućnost zajedničkog nastupa s ovim strankama, a kako stvari stoje Bh. blok nije jedini subjekt u Mostaru koji će nastupiti samostalno. Predsjednik PMP-a Semir Drljević – Lovac na stranačkoj platformi u sklopu PMP kronike kazao je kako mu ne pada napamet “statirati u režiranim sastancima i pokvarenostima“.
S prvog sastanka pet stranaka najavljen je poziv i Koordinaciji srpskog naroda u Mostaru, također s ciljem eventualnog koaliranja ili suradnje. Podsjećamo, lider SDA Bakir Izetbegović nakon potpisivanja sporazuma 17. lipnja koji je vodio ka održavanju izbora u Mostaru, kazao je kako bi upravo Srbi ubuduće mogli biti jezičak na mostarskog vagi.

S druge strane Koordinacija planira zajednički nastup stranaka sa srpskim predznakom, a koaliranje s bilo kim drugim prije izbora, tvrde, ne dolazi u obzir.

-Ako bismo surađivali, onda bismo potvrdili sve politike unazad 25 ili 20 godina koje po nas nisu bile dobre. Stoga ćemo ići samostalno, s vlastitim programom i ciljevima i bez drugih stranaka. Dakle, probosanske i prohrvatske stranke zasad isključujemo, dok naravno nakon izbora možemo razgovarati o suradnji, ali isključivo na principima koje zastupamo 20 godina u Mostaru, izjavio je predsjednik SNSD-a Grada Mostara, Mladen Krnjeušić.

Zbrojno s biračima u dijaspori, na lokalnim izborima u Mostaru pravo glasa ima oko 7000 građana srpske nacionalnosti. Lider SNSD-a Milorad Dodik očekuje da dva od četiri garantirana srpska mjesta u Gradskom vijeću, dobiju kandidati Jedinstvene srpske liste, što bi, kako je rekao, “bila odlučujuća prevaga u izboru vlasti“.

Njegova izjava protumačena je kao najava formiranja većine zajedno s vijećnicima HDZ-a ili stranaka okupljenih u koaliciju Hrvatskog narodnog sabora. U Koordinaciji ipak odbacuju ovakve pretpostavke, poručujući i kako neće, odnosno kako ne žele predstavljati prevagu ni na čijem mlinu, osim na mlinu građana Mostara, prije svega onih srpske nacionalnosti.

- Ako želimo da zastupamo interese srpskog naroda, zašto bismo bili jezičak na vagi ili zašto bismo bili na nečijoj strani? Bit ćemo na strani naroda koji predstavljamo. I na strani građana. Dosad smo imali predstavnike koji nisu radili u korist Srba, što najbolje potvrđuje da nije nikada uložen vitalni nacionalni interes u Vijeću, govori Golo.

Očekuje se da kandidate srpske nacionalnosti na izborima u prosincu ponudi i blok stranaka okupljenih oko SDA, Hrvatski narodni sabor, a to će sasvim sigurno uraditi i Bh. blok.

- Svi oni imaju dežurne Srbe koji dosad, dok su bili u Gradskom vijeću, nijednom nisu zastupali interese srpskog naroda, posebno ne vitalni nacionalni interes, tvrdi Mladen Krnjeušić.

Tko je legitiman?

U strankama građanske orijentacije u Mostaru ističu kako kandidati stranaka sa srpskim predznakom nemaju eksluzivitet političkog predstavljanja jednog naroda.

Miljan Rupar kadar je SDP-a BiH i jedan od onih koji bi mogli naći svoje mjesto na listi Bh. bloka.

- Ne može se reći da je netko legitimni ili autentični predstavnik nekoga ili nečega. Definicija te riječi zapravo još i ne postoji. Radi se o pokušaja stranaka s nacionim predznakom da prisvoje taj izraz i sebe zastupaju kao jedine predstavnike. Oni to nisu, ni jedni, ni drugi, ni treći, smatra on.

Koordinacija srpskog naroda i u listopadu 2018. godine ponudila je jednistvenu srpsku listu na izborima za Skupštinu Hercegovačko-neretvanske županije, međutim tada nijedan od ponuđenih kandidata nije uspio osvojiti mandat.

 Podsjećamo, shodno minimalnim kvotama u Gradsko vijeće birat će se minimalno četiri Srbina i jedan vijećnik iz reda ostalih. Tko će sve koga nuditi na listama ostaje da vidimo, makar se može očekivati uzbudljiva politička jesen u gradu.

D. A.

DNEVNI


U novom broju donosimo

Novi broj

1 h 48 min

U novom broju donosimo

Novi broj

22 Stu 2024

U novom broju donosimo

Novi broj

21 Stu 2024