Foto: Facebook/Mostaru moj info

Pri kraju sezone godišnjih odmora i pred kraj ljeta, sve su prilike da nas idućih dana očekuje još jedan val visokih temperatura koji može prerasti u još jedan ovogodišnji toplinski udar. 

Federalni hidrometeorološki zavod izdao je zbog toga narančasto upozorenje jer se u idućih pet dana očekuju izuzetno visoke temperature, pogotovo na jugu Bosne i Hercegovine.
Upozerenje je izdato  za period od 22. do 27. kolovoza. Maksimalne temperature zraka u tom periodu bit će između 33 i 40 stupjeva, lokalno u sjevernim područjima Bosne i u unutrašnjosti Hercegovine i do 42 stupnja. 
Mogući su zdravstveni rizici među ugroženim osobama, kao što su starije i vrlo mlade osobe, priopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.
Pošto se najveće temperature od 42 stupnja Celzijusa prognoziraju na meteorološkim mjernim mjestima u Hercegovini, potpuno je jasno da će one na gradskom asfaltima poput onog mostarskog, vjerovatno dosezati i blizu 50 stupnjeva.

Cijela ova situacija zaziva posebni oprez pogotovo zbog činjenice da praktično završava sezona godišnjih odmora, pa je stoga za očekivati da mnogi u Hercegovini, čak  i neplanirano produže svoj godišnji odmor. Takvo nešto nije neobično za Hercegovinu, pogotovo kad se zna da se nerijetko i početak školske godine odgađao i zbog puno nižih temperatura nego što će biti prisutne idućih sedam dana.

Izrazito vruć kraj ljeta
Sve ovo upućuje da ćemo imati izrazito vreo kraj ljeta, a vjerovatno i vrlo toplu ranu jesen što će sigurno produžiti sezonu vikend odlazaka na plaže Jadranskog mora.
No, uz sve to potreban je poseban oprez, jer je toplinski udar je po život opasno stanje povezano s izlaganjem visokim temperaturama okoliša. Velike vrućine ljeti, koje teško podnose kronični bolesnici i starije osobe, predstavljaju velik napor i za organizam mladih, zdravih ljudi.
Toplinski udar opasna je komplikacija dugotrajnog izlaganja organizma vrlo visokim temperaturama okoliša. Ovo stanje može biti opasno po život jer dolazi do prestanka funkcioniranja mehanizama za održavanje termoregulacije pod kontrolom autonomnog živčanog sustava. Budući da organizam više nije u stanju sniziti tjelesnu temperaturu na fiziološku razinu, tjelesna temperatura može prijeći 40 °C.

Ovako visoka tjelesna temperatura može dovesti do oštećenja vitalnih organa kao što su mozak, srce, jetra i bubrezi, poremećaja zgrušavanja krvi te prestanka funkcije imunosnog sustava, što sve rezultira višestrukim zatajenjem organa i smrću.
Česta je i pojava sunčanice, do koje dolazi kada se osoba kreće nepokrivene glave po jakom suncu. Tada dolazi do širenja krvnih žila oko mozga te pregrijavanja samog moždanog tkiva. Uz već navedene simptome izlaganja visokim temperaturama, sunčanica se može manifestirati i ozbiljnijim poremećajima svijesti. Potrebno je imati na umu da se sunčanica može javiti već nakon samo nekoliko minuta izloženosti jakom suncu.

Savjeti stručnjaka
U slučaju pojave nekih od simptoma koji prate izloženost velikim vrućinama, potrebno je reagirati sklanjanjem sa sunca u hladovinu te uzimanjem većih količina tekućine radi njene nadoknade (najbolje obične hladne vode, a u slučaju izraženijeg gubitka tekućine i elektrolita znojenjem i pijenjem zasoljene vode ili drugih izotoničnih napitaka). Pomoći će i tuširanje mlakom vodom, a u slučaju pojave toplinskih grčeva i lagana masaža zahvaćenih mišića. Iako su često neugodni, ovi simptomi u pravilu ne ostavljaju dugotrajne posljedice na organizam. Ipak, u određenim slučajevima glavobolja i osjećaj iscrpljenosti mogu potrajati i nekoliko dana i tada se preporučuje javljanje liječniku.
Zbog klimatskih promjena i globalnog zatopljenja koji se odvijaju posljednjih desetljeća došlo je do velikog porasta učestalosti toplinskog udara. Štoviše, smatra se da je izlaganje visokim temperaturama okoliša uzrok većeg broja smrtnih slučajeva od svih ostalih vremenskih nepogoda zajedno. Povećanom izgradnjom i naseljavanjem gradova velik udio stanovništva živi u okolišu lišenom zelenila i podložnom visokom zagrijavanju, koje se zadržava i tijekom noći i posebno je neugodno ako je istovremeno prisutna visoka razina vlage u zraku. Potrebno je imati na umu da velik broj osoba nema na raspolaganju klimatizacijski uređaj.
Stručnjaci za  vrijeme ovakvih vrućina preporučuju izbjegavati izlaganje direktnoj sunčevoj svjetlosti i visokim temperaturama.

Dane kada vladaju velike vrućine provodite što je više moguće u hladnim, po mogućnosti klimatiziranim prostorima. Odijevajte se lagano, a po mogućnosti na glavi nosite kapu ili šešir. Pijte dovoljno tekućine kako biste izbjegli dehidraciju - bilo bi idealno da sa sobom uvijek nosite bočicu s vodom. Pritom izbjegavajte konzumaciju alkoholnih pića jer ona mogu povećati izlučivanje mokraće i proširiti krvne žile, što povećava osjetljivost organizma na visoke temperature. Pripazite i na prehranu; ljeto je vrijeme kada se jede lagana hrana, a obroci trebaju biti manji. Izbjegavajte teže fizičke radove u prostorima koji nisu adekvatno klimatizirani. D. G.