Mostarski vrtići izvršili upis za narednu godinu
Nedavno je okončan prvi rok upisa djece u redovite programe Ustanove za pedagošku 2020/2021 godinu na području Hercegovačko-neretvanske županije.
I dok su kapaciteti u privatnim vrtićima manje-više popunjeni, u gradskim je, za razliku ranijih godina, ostao manji broj slobodnih mjesta. Radi se o oko 40 mjesta u vrtićkom programu i sedam u jasličkom sustavu. Za razliku od prethodnih godina, ove je znatno manji broj slobodnih mjesta, pa je i lista čekanja na vrtić drastično smanjena s nekadašnjih stotinjak na petnaestak djece. Vrijedno spomena je i sve veće interesiranje roditelja djece predškolskog uzrasta koja imaju poteškoće u razvoju.
Problemi u HNŽ
Ravnateljica JU Dječji vrtići Danijela Kegelj ističe kako se u načelu ne mogu zadovoljiti sve tražene potrebe, a problem je kako kaže to što ne postoji sustav asistencije u ustanovama ove vrste u HNŽ-u, za razliku od drugih županija.
- Još tijekom upisa procijenjeno je da će od jeseni u svakoj od skupina biti od jednog do troje djece s poteškoćama u razvoju, navodi Kegelj.
Ne tako davno na području HNŽ-a zaživio je projekt u sklopu kojeg će uskoro biti formirana baza djece predškolskog uzrasta s poteškoćama u razvoju, i to u udaljenijim mjestima od centara. Kegelj sa žaljenjem konstatira kako ni djeca redovitog razvoja nastanjena u udaljenijim i ruralnim krajevima nisu uključena u predškolski razvoj, s izuzetkom određenih projekata.
- U našoj županiji, recimo, nemamo ni mobilni tim za odlazak do udaljenijih destinacija. To se ove godine rješava u projektu Koalicije Zajedno smo jači i Ružičnjaka. Pokušava se napraviti set usluga kako bi i djeca iz udaljenijih dijelova županije imala dostupnu ranu intervenciju. Smatram da je prije svega potrebno uspostaviti redoviti sustav predškolskog odgoja. Potreban je i okvirni zakon koji definira obveznu godinu obrazovanja u predškolskim ustanovama prije polaska u škole. Kada bi se sve to spojilo, ako bi radili timovi i ako bismo imali zakone, onda bismo i u najudaljenijim mjestima imali organiziran predškolski odgoj, smatra Kegelj.
Što (ne)radi vlast?
Vlasti na svim razinama danas različito pristupaju ovom problemu.
- Kazala bih kako na svim razinama postoje pojedinci koji suosjećaju s ovom populacijom. Sustav je s druge strane needuciran i trom. Naša županija nema lokalni plan akcije iz oblasti invaliditeta. Nemamo ni mogućnost vladajućim strukturama govoriti o našim problemima osim posredstvom medija. Dobro smo im došli samo u kampanjama. Postoje rješenja, ali je problem nažalost odsustvo sustava. Zna se desiti da imamo pojedinačno dobra rješenja, ali nemamo sustav, pa kad određena osoba u vlasti koja se trudi i radi ode s funkcije, onda ostanu praznine ili drugim riječima s njenim odlaskom odu i rješenja. Kada bismo to imali u sustavu, u zakonima i proračunima, bilo bi mnogo bolje, istakla je Kegelj.
Kako trenutačno stvari stoje Gradski vrtići u Mostaru na jesen će započeti rad punim kapacitetom, bez obzira na trenutačnu situaciju oko pandemije koronavirusa.
D. A.