Iako su mnogi vjerovali da će vlast u Republici Srpskoj odustati od zakona o stranim agentima, to se neće dogoditi. Ne samo da će zakon u proceduru, nego će njegove odredbe biti rigoroznije, piše Deutsche Welle.

-Već na prvoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske bit će donesen zakon o nevladinim organizacijama. On će biti rigorozniji nego što je bio onaj koji smo ponudili kada smo htjeli kompromis. No, pošto niste htjeli kompromis, nego ste mislili da vi možete upravljati, sad ćete dobiti zakon koji će biti rigorozan, najavio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodiknovi zakon o kontroli rada nevladinih organizacija, nakon signala američkog predsjednika o suspenziji pomoći nevladinim organizacijama.

Ološ sa stranim sredstvima

-Ima ovdje svakakvog ološa koji koristi strana sredstva i čini sve da oblati srpski narod i Republiku Srpsku. Nećemo se osvećivati, ali samo ćemo reći jednu stvar – nećete to više moći raditi, kategoričan je bio Dodik.

Gušenje je počelo kriminalizacijom klevete, koja je ranije vraćena u Kazneni zakon ovog entiteta Bosne i Hercegovine, a najava zakona o stranim agentima samo je njegova produžena ruka.

-I prethodni nacrt je bio potpuno dovoljno rigorozan, tako da ne možemo ni zamisliti što će donijeti novi, kaže Aleksandar Žolja iz nevladine organizacije Helsinški parlament građana Banja Luka, koji očekuje rad u nemogućim uvjetima.

Trumpov okidač

-U najmanju ruku bit će dosta birokracije prema Ministarstvu pravde, i to je lakši dio priče. Teži dio priče su izvanredne inspekcije, kao i to da vas svaki građanin može prijaviti, a znamo kakvo je raspoloženje građana. Treće je zabrana, odnosno, definiranje političkog djelovanja s kojim nemamo veze, kaže Žolja, strahujući da budućnost nije dobra.

U svibnju prošle godine, kada se cijeli briselski aparat sručio na vlasti RS-a zbog zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, za koji se u javnosti već udomaćio naziv 'akt za kontrolu strane agenture', on je neposredno pred raspravu povučen s dnevnog reda. S obrazloženjem da će ići na doradu. Iako je većina mislila da je tu kraj ove priče, zakon je povučen samo do novog okidača, koji je u ovom slučaju bio američki predsjednik Donald Trump, obustavljajući sredstava za nevladine organizacije diljem svijeta.

Odmah nakon povlačenja zakona stiglo je obrazloženje od predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, koji je još prije nekoliko godina inicirao njegovu izradu. Iako usuglašen sa zakonom koji ima SAD i koji je, kako je tvrdio, u nekim segmentima čak i blaži, Dodik je tada rekao da su „vidljivi određeni prigovori, a tiču se europskih normi, a zbog razloga da je Republika Srpska opredijeljena za europski put, dogovorili smo da ovaj povučemo i dodatno usuglasimo sa zakonima koje imaju i primjenjuju pojedine europske zemlje kako bismo ga uskladili s europskom pravnom praksom“, rekao je tada Dodik.

Nepunih godinu dana kasnije, Dodik najavljuje rigorozniji zakon po cijenu europskog puta BiH. 

-Ne zanima nas mišljenje Europske unije. Ako je to prekid europskog puta, onda je to ok, rekao je Dodik najavljujući novi zakon već na sljedećoj sjednici.

Poseban registar za NVO

Međutim, ni zakon koji je povučen nije baš rađen po uzoru na američki, kako se želi predstaviti, jer ne tretira ista područja. Američki Zakon o registraciji stranih agenata FARA, na koji se poziva Dodik, ne zabranjuje političko djelovanje nevladinim organizacijama zbog financiranja iz inozemstva, već se ograničenja odnose na ukidanje poreznih olakšica ukoliko postoji političko djelovanje. 

Najveća razlika je što se zakon ne primjenjuje na medije i organizacije civilnog društva, a u njemu se ne uvjetuje ni izvor financiranja. 

Zakon koji je prošle godine povučen, predviđa poseban registar za nevladine organizacije, slanje posebnih izvještaja o radu, kao i mogućnost zabrane rada, ukoliko se utvrdi da postoji političko djelovanje koje je u suprotnosti sa Ustavom RS.

Pravnik iz Banjaluke Aleksandar Jokić, postavlja pitanje što je to što bi moglo biti rigoroznije od navedenog jer je prethodni zakon bio toliko rigorozan i toliko nedorečen, i davao je velike ovlasti resornom ministru.

-Od označavanja svih publikacija kao publikacija agenata stranog utjecaja, popisa ovih organizacija, preko dvostrukog financijskog izvješćivanja, do zabrana bavljenja djelatnostima u svezi s politikom i javnim interesom. Sve to je već bilo u ranijem tekstu uz mogućnost brisanja iz registra po odluci ministra, bez posebnog postupka. Jedino još da se propišu višemilijunske novčane kazne, oduzimanje državljanstva i deportacije članova udruženja, to bi bilo rigoroznije, ironičan je Jokić, iako ga kakao kaže, više ništa ne može iznenaditi.

Upozorenje iz Izaslanstva EU u BiH

Na usvajanje zakona su još prošle godine upozoravali svi međunarodni predstavnici u Bosni i Hercegovini, od veleposlanika različitih zemalja do Visokog predstavnika (OHR), pozivajući vlast u Banja Luci na odustanak od usvajanja zakona. Sada je reagiralo Izaslanstvo EU u BiH, upozoravajući da bi donošenje zakona koji ograničava rad nevladinog sektora, bio veliki korak unatrag za osnovne slobode i europski put.

-Organizacije civilnog društva igraju ključnu ulogu u demokratskim društvima, uključujući pozivanje izabranih dužnosnika na odgovornost, borbu protiv korupcije, jačanje vladavine prava, povećanje svijesti o životnoj sredini i zalaganje za prava žena, rekli su, između ostaloga, iz Izaslanstva EU u BiH.

Što se tiče samog zakona, njegovo usvajanje se ne odnosi samo na nevladine organizacije, već i na medije koji su registrirarni kao udruženja građana, a kojih je u RS trenutno veliki broj. Stoga je upitno koliko će ih opstati ukoliko se zakon usvoji, piše DW.