Na pomolu građansko-hrvatsko-bošnjački dogovor oko izbora članova Predsjedništva BiH!?

Pregovori oko izbornog zakona pod pokroviteljstvom visokih američkih i europskih dužnosti nastavljeni su i u srijedu.
Osim Bakira Izetbegovića, jučer su u sjedištu Europske unije u Sarajevu pregovarali gotovo svi predstavnici stranaka sa sjedištem u Federaciji BiH. Tako su osim lidera SDA i HDZ-a Bakira Izetbegovića i Dragana Čovića naizmjenično u zgradu EU ulazili i izlazili lider Naroda i pravde Elmedin Konaković, zastupnik Naše stranke u državnom Parlamentu BiH Predrag Kojović, lideri SDP-a i SBB-a Nermin Nikšić i Fahrudin Radončić te delegacija DF-a, potpredsjednik Federacije BiH Milan Dunović i zastupnica u federalnom parlamentu Alma Kratina.
Izjava je tijekom dana bilo malo, ali se ipak u nekim od njih dalo naslutiti u kojem smjeru idu pregovori oko izmjena Izbornog zakona.
Predsjednik Naroda i pravde Elmedin Konaković rekao je nakon sastanka s američkim izaslanikom za izbornu reformu Matthewom Palmerom i predstavnicom Europske unije Angelinom Eichhorst da su od Izetbegovića i Čovića čuli da ima mjesta za optimizam.
Kako je rekao Konaković, lideri oporbenih stranaka do sada nisu imali adekvatne informacije o čemu zaista pregovaraju HDZ i SDA.
Povratak na indirektni način izbora
- Vrlo je teško napraviti procjenu, načelno su rekli da su postignuti neki napreci. Zbunjujuće je to što smo do sada govorili prioritetno o brisanju etničkog prefiksa iz ustava. Danas nisam primijetio taj entuzijazam. Danas se govorilo o indirektnom izboru člana Predsjedništva - kazao je Konaković.
- Danas je Čović potvrdio da je mostarskim dogovorom, u kojem je SDA potpisala legitimno predstavljanje, predstavljen načelni koncept koji se sada komplicira i da SDA od toga sada bježi. Zašto bježe pitajte njih - dodao je Konaković.
Predsjednik SDP-a Nermin Nikšić nakon sastanka u Delegaciji EU na temu izmjena Izbornog zakona kazao je da su trenutni pokušaji da se privoli Milorad Dodik i RS da se ide u indirektni izbor člana Predsjedništva BIH te da je pitanje zašto u pregovorima sudjeluju samo stranke iz FBiH.
- Čuli smo rezultate prethodnih razgovora i dogovora. Ne mogu reći da se ne govori, nego je pokušaj da se privoli Dodik i RS da se ide u indirektni izbor članova Predsjedništva. Dobro je da danas imamo prošireni format prisustva političkih partija, ali ja sam pitao da li govorimo o o FBiH ili državi BiH jer su tu samo stranke iz FBiH. I to stvara problem - kazao je Nermin Nikšić.
Nikšić je kazao da se čulo oko čega se slažu i ne slažu SDA i HDZ.
- Drago mi je da su oni rekli da su danas malo veći optimisti nego su bili jučer. Nažalost, ja ne mogu dijeliti taj njihov optimizam jer smo ponovo postavili nekoliko otvorenih pitanja u kojem pravcu idemo. Nadam se da ćemo se kolega Konaković i ja vratiti danas ako se sastanak produži da učestvujemo u kreiranju zaključaka, ali čini mi se da priču vraćamo na početak - dodao je.
Lider SDP-a kaže da je podsjetio europske i američke diplomate da oporbene političke stranke imaju najveći broj birača u FBiH, a isti stav ima i opozicija u RS-u u vezi s povratkom izbornog integriteta.
- Ako žele oporbu u ovim razgovorima, uvjet je donošenje zakona o fer i poštenim izborima, a to je elektronsko glasanje, videonadzor na biračkim mjestima i identifikacija birača. Onda smo spremni pričati o ostalim stvarima - jasan je bio Nermin Nikšić.
Nikšić kaže da su SDA i HDZ spremne ispuniti te uvjete, ali to je ključni uvjet ispod kojeg opozicija ne želi odstupiti.
- Prije bilo čega, insistiramo da se skine blokada s rada parlamenta. Drago nam je da su a Domu naroda Parlamenta BiH učestvovali delegati iz RS-a I to smatramo pozitivnim znakom, bez obzira kakve su odluke pokušali donijeti - zaključio je.
Dodatni pritisak na Dodika
Pregovori su nastavljeni i ukasnim popodnevnim satima, a sudeći po šturim informacijama koje dolaze iz političkih kuloara postoje indicije da zaista postoji pomak u usuglašavanju određenih stavova.
Najvažnije promjene u stavovima odnose se na to da bi se idućih dana moglo doći do dogovora oko izbora članova Predsjedništva BiH. Odustalo bi se od raznih „Fuleovih modela“ i od dvije izborne jedinice u FBiH, a u eter bi se ozbiljno vratio indirektni način izbora iz Parlamenta BiH.
Oko ovog rješenja, kada su u pitanju bošnjačke, hrvatske i građanske stranke iz Federacije BiH nema posebnih primjedbi. Problem predstavlja samo činjenica da predstavnici iz Republike Srpske (kojih jučer nije bilo na pregovorima) ne žele pristati na takav način izbora, a iz Federacije BiH se traži da taj model ne smije biti asimetričan.
Na svojevrstan način ukoliko bi se uspio postići konsenzus upravo oko rješenja koje je nekada bilo dio dobro poznatog travanjskog paketa oko kojeg su sve stranke (osim tadašnjeg HDZ 1990 i Stranke za BiH) u Federaciji BiH bile suglasne. Na ovaj način bi praktično bili nešto relaksiraniji odnosi u Federaciji BiH jer bi se praktično uspostavio dogovori građanskih te bošnjačkih i hrvatskih nacionalnih stranaka. Novi dodatni pritisak bio bi usmjeren na Milorada Dodika od kojeg bi se zahtjevalo da prihvati indirektni način izbora kada je riječ o članu Predsjedništva BiH iz Republike Srpske.
Kada je u pitanju zahtjev oporbenih stranaka o osiguranju fer i poštenih izbora po posljednjim informacijama na taj zahtjev su pristali i predstavnici HDZ-a BiH i predstavnici SDA