Ovo proljeće nikako ne ide na ruku poljoprivrednim proizvođačima s obzirom na ogromnu količinu padavina i velike oscijalacije temperature, što je prouzrokovalo brojne probleme poljoprivrednim proizvođačima. Sjetva u brojnim parcelama nije mogla da se obavi do kraja, a na ozimnim usjevima, prije svega na pšenici je došlo do pojave netipične bolesti, takozvane žute hrđe, koja će definitovno prouzrokovati i određene štete po pitanju količine, ali i kvaliteta prinosa.

Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske Stojan Marinković izjavio je Feni da su poljoprivrednici u granicama svojim mogućnosti reagovali upotrebom hemijskih sredstava, međutim bolest je "uzela maha".

- Tako da imaćemo sigurno određene posljedice i smanjenje prinosa i onog što to sa sobom nosi, kao bolest. Bolest je uočena i u zemljama okruženja, tako da možda je upitna i količina pšenice koja se može uvesti na naše tržište, a da ne bude oštećena sa ovom bolešću - kazao je Marinković.

Govoreći o daljnjim najavljenim vremenskim neprilikama, kazao je kako je i do sada primjetna ogromna količina padavina u kratkom vremenskom periodu, te bujice.

- Sama činjenica da protivgradna odbrana RS evidentno reagira gotovo svakodnevno s većim brojem raketa u cilju smanjenja štete od grada, govori u prilog tome da smo izloženi vremenskim neprilikama, koji istina jesu tipične za ovo doba godine, međutim, ne na ovako širokom prostoru i ne ovakvim intenzitetom - kazao je Marinković.

Izrazio je nadu da će poljoprivrednici uspjeti da se odbrane i da sačuvaju usjeve.

- Jasno je da poljoprivrednici kada su u pitanju voćarska i povrtlarska proizvodnja imaju određene mogućnosti da zaštite svoje usjeve, mislimo na protivgradnu mrežu u voćarstvu i plastenike u povrtlarstvu, a sve ono što je na otvorenom - pod otvorenim nebom podložno je dejstvu vremenskih neprilika, i tu nam jedinu zaštitu pruža protivgradna preventiva u koju se na neki način u ovom momentu jedino i uzdamo - kazao je Marinković.

Naglasio je da bolest žute hrđe na pšenici nije registrirana samo u Semberiji, već da je riječ je o bolesti koja je zahvatila jako široko područje, cijele jugoistočne Evrope. I u Hrvatskoj, u Srbiji su zabilježene velike površine koje je ova bolest zahvatila.

- Međutim, s obzirom na ove vremenske netipične neprilike došlo je do određenih pojava žutila lista koje nije pruzrokovano pojavom bolesti žute hrđe, nego jednostavno i nekim fiziokološkim promjenama, koje su prouzrokovane velikim oscilacijama temperatura, a stručnjaci sumnjaju da je u pitanju i određeno virusno oboljenje koje je moglo da zahvati pšenicu. Daleko veći dio je zahvaćen pojavom žute hrđe i vidjećemo u predstojećem periodu kako će se to odraziti na kvalitet u klasu, i u konačnici na sam prinos - zaključio je Marinković.