U osvrtu na društvena zbivanja u BiH, nadbiskup Vukšić je sa žaljenjem ukazao da je proces europskih integracija i nadalje, mahom, na čekanju dok javni prostor, poglavito na političkom području, također nažalost, ne prestaje biti vrlo obilježen teškim riječima, pa i prijetnjama.

U prostorijama Biskupskog ordinarijata u Banjoj Luci je, u ponedjeljak, 9. ožujka, održano 28. redovito zajedničko zasjedanje biskupa Biskupske konferencije BiH (BK BiH) i Hrvatske biskupske konferencije (HBK), na kojem je sudjelovalo 27 biskupa, među kojima i apostolski nuncij u BiH Francis Assisi Chullikatt te tri tajnika biskupskih konferencija. Na početku zasjedanja pozdravne govore uputili su predsjednik BK BiH, vrhbosanski nadbiskup mons. Tomo Vukšić, te predsjednik HBK, zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša.

U osvrtu na društvena zbivanja u BiH, nadbiskup Vukšić je sa žaljenjem ukazao da je proces europskih integracija i nadalje, mahom, na čekanju dok javni prostor, poglavito na političkom području, također nažalost, ne prestaje biti vrlo obilježen teškim riječima, pa i prijetnjama.

Vrhbosanski nadbiskup je izrazio nadu da će konačno zavladati pravda i poštivanje ljudskih prava svakoga čovjeka, da će prestati zloporaba loših izbornih zakona i ponižavanje dostojanstva u obliku nadglasavanja onih kojima, iz demografskih razloga, na raznim razinama vlasti nije osigurano pravo birati vlastite predstavnike, što se ponajviše odnosi na hrvatski narod. 

- To su elementarna pitanja etike općenito i stvar pravde na kojoj se zasniva društvena sloga. Smatramo vrlo važnim to ponoviti i stoga što se nalazimo u izbornoj godini i u ime Evanđelja odgovorno je reći da svaki čovjek i svaki narod moraju biti poštivani i da nitko ne smije biti ponižavan, istaknuo je nadbiskup Vukšić koji je kao treću bitnu stvar na koju je skrenuo pozornost izdvojio činjenicu da je međunarodni ugovor kojeg je BiH još 2007. godine potpisala sa Svetom Stolicom gotovo pa zaboravljen i što vlast još uvijek nije provela uglavnom ništa od onog što je potpisala. 

- Čak ni lako pitanje vjerskih blagdana kao neradnih dana nije uređeno, da ne spominjemo zahtjevnije teme. Na primjer, tim Ugovorom je predviđeno Mješovito povjerenstvo za njegovu provedbu, a u proteklih osam godina, tj. tijekom dva parlamentarna saziva, zbog ignoriranja s državne strane i unatoč višekratnim traženjima od strane Crkve, to Povjerenstvo zapravo ni ne postoji niti je održalo ijedan sastanak, ukazao je.

 I Crkva u Hrvatskoj osjeća svoju suodgovornost

Predsjednik HBK, zagrebački nadbiskup Kutleša, naveo je da je zajedničko zasjedanje dar i zadaća: dar bratskog zajedništva u vjeri i služenju te zadaća ustrajnoga svjedočenja evanđelja našemu narodu u Hrvatskoj i BiH. 

- Ovdje, u Banjolučkoj biskupiji, osobito snažno osjećamo rane Crkve, ali i snagu uskrsne nade koja blista upravo po ranama. S dubokim poštovanjem i zahvalnošću spominjemo se svih vjernika ove biskupije koji su u dramatičnim vremenima progonstva, rata i poraća podnijeli teška stradanja, gubitak domova, progone i poniženja, a neki i mučeničku smrt. Na osobit način zahvaljujemo biskupima, svećenicima, redovnicima i redovnicama koji su, uz velike žrtve, sve do mučeništva, ostajali uz svoj puk dijeleći s njime i glad i strah i neizvjesnost. Njihova odlučnost ostati, a ne otići, u ljudskim očima često nerazumna, ali evanđeoski jasna, ostaje trajno nadahnuće svima nama da biskupska služba nikada ne smije biti udaljena od trpljenja konkretnih ljudi, riječi su nadbiskupa Kutleše koji je istaknuo da su zajednički hod i suradnja dviju biskupskih konferencija uvijek bili i ostali prožeti osjećajem odgovornosti jednih za druge. To se, dodao je, osobito očituje u Tjednu solidarnosti s Crkvom i ljudima u BiH i u Nedjelji solidarnosti, koji su plodovi bratske blizine i konkretne ljubavi Crkve u Hrvatskoj prema Crkvi u BiH. 

- Tamo gdje Crkva u BiH trpi zbog demografskih, socijalnih i pastoralnih izazova, tamo i Crkva u Hrvatskoj osjeća svoju suodgovornost i svoj poziv na trajnu duhovnu i materijalnu potporu, dodao je mons. Kutleša koji se osvrnuo i na rad zajedničke Komisije HBK-a i Biskupske konferencije BiH za Hrvatski martirologij. 

- Ta Komisija nastoji otrgnuti zaboravu stradanje tolikih naših vjernika, svećenika, redovnika i redovnica, kao i brojnih nevinih žrtava tijekom Drugoga svjetskog rata i poraća. Nije riječ samo o povijesnoj znatiželji, već o duhu pravednosti i istine koji nam nalaže da se s poštovanjem poklonimo žrtvama, da im vratimo ime, dostojanstvo i mjesto u pamćenju Crkve i naroda, pojasnio je i istaknuo da cilj rada Komisije nije potpirivanje podjela, već upravo suprotno: izgradnja istinskog dijaloga i pomirenja, utemeljenih na istini jer bez nje nema pomirenja, kao što i bez spremnosti na praštanje nema budućnosti. 

Podaci ne daju razloga za optimizam

Domaćin susreta, banjolučki biskup mons. Željko Majić, ukazao je da je nemali broj onih koji Banjolučku biskupiju percipiraju kao biskupiju u nestanku, dok o vjernicima te mjesne Crkve govore kao o ostatku ostataka. 

- Istina je da statistički podaci idu u prilog takvu razmišljanju i govoru. Naime, od prijeratnih više od 120.000 vjernika, prošlu godinu zaključili smo s nešto manje od njih 23.000. Točnije, na dan 31.12.2025. bio ih je, prema našim crkvenim statistikama, 22.951. Čak 35 župa broji manje od 200 vjernika, a nemali je broj župa sa svega kojom desetinom vjernika. Njih sedam ima i manje od 10 vjernika. Zasigurno ovi podaci, gledajući po ljudsku, ne otvaraju vrata realnom optimizmu, upozorio je.

Večer uoči zajedničkog zasjedanja, u banjolučkoj katedrali sv. Bonaventure misno slavlje uoči zajedničkog zasjedanja predvodio je vrhbosanski nadbiskup mons. Vukšić, a propovijedao je apostolski nuncij u BiH, nadbiskup mons. Francis Assisi Chullikatt.