Prošle godine je zabilježen rekordan rast cijena goriva. U tom trenutku ono je po jednom litru iznosilo 3.70 konvertibilnih maraka. Cijena danas – znatno manja. Od prilike 2.40 maraka. Pad je, kako nam je rečeno u Udruzi prometnika naftnih derivata Federalne gospodarske komore, rezultat pada burzovnih cijena.

- Ogromna je razlika u cijeni danas u odnosu na tu rekordnu iz prošle godine. Pad iznosi oko 1.30 KM. Pale su i nabavne, odnosno terminalske cijene po kojima nabavljamo. Ono nije plod nikakve intervencije u poreznu politiku, kakve su imale zemlje regije, već čisto zbog burzovnih kretanja, navodi predsjednik Udruge prometnika nafte Gospodarske komore FBiH, Milenko Bošković.

Gorivo treba još “pasti“

Pojeftinjenje goriva nije dovelo do pada cijena roba na bh. tržištu. Padaju i cijene drugih energenata, ali cijene hrane i usluga i dalje rastu. I da stvar bude gora – trgovci se pozivaju na skuplje energente.

- U vrijeme rasta cijena goriva, svi su svoja poskupljenja pravdali rastom cijene goriva, prijevoza i energije. Danas ne vidimo da su pale cijene nečega, do cijene goriva padaju i to drastično. Mora se intervenirati. Cijene roba i usluga moraju također pasti, napominje Bošković.

Upitno je da li će cijene goriva padati s 2.40 KM na niže. Opći stav građana je da cijena goriva mora biti ispod dvije marke.

- Nezahvalno je u ovome trenutku prognozirati kako će se kretati cijene goriva. Uvijek s početkom sezone, s povećanjem potrošnje imamo najave da će doći do smanjenja proizvodnje sirove nafte. Za očekivati je ipak povećanje, ali je to nezahvalno prognozirati. Značajan dio cijene nafte je porezna struktura, a polovina nabavna cijena. Tu su marže i ostalo, tako da mislim da su ovo normalne cijene, zaključuje Bošković.

Građani danas od prilike rezervoar nafte toče za 50 KM manje u odnosu na ovaj period prošle godine, što je značajno rasterećenje za sve njih. Bankarski stres, strahovi od recesije i egzodus velikih investitora uticao je da vrijednost barela u posljednjih par tjedana značajno padne, vrativši se praktično na razinu prije izbijanja rata u Ukrajini.

Strah bankara

Bankarski strahovi doveli su do velike rasprodaje fjučersa sirove nafte tijekom mjeseca na svjetskim berzama, što se poklapa i s prelaskom investitora na plemenite metale.

Zlato postaje sve traženija roba. Cijena zlata je trenutno blizu povijesnog maksimuma, sa cijenom preko 1.980 dolara po jednoj unci. Stručnjaci ukazuju kako i ovi trendovi ukazuju da među velikim igračima postoji sve veći strah od velike recesije, ekonomske krize i političke nestabilnosti.

Fenomenom nazvanim “raketa i perje”, i ranije smo se bavili. Naime, kada cijene nafte na svjetskim berzama rastu, trgovci istog dana podižu cijene, dok u slučaju pada vrijednosti to ide daleko sporije, kao kad perje pada.

Kako su tada navodili naši sugovornici tako će i ubuduće biti, sve dok ne padne domaća potražnja i kupovna moć ili dok građani ne počnu da bojkotiraju one pumpe koje i dalje drže visoke cijene i zaračunavaju veće marže od predviđenih.

H. Ž.