Protiče prva trećina formalne predizborne kampanje u relativno još uvijek mirnom okruženju, bez prevelikih žestokih riječi.

Vjerojatno je tome tako što se gotovo sve stranke nalaze u kampanji koja traje zadnjih godinu dana, pa je vjerojatno veliki dio biračkog tijela koji će izaći na izbore već odlučio kako će glasovati.
U međuvremenu već sada se zauzimaju određene pozicije za eventualno formira je vlasti nakon izbora, a evidentno je da gotovo sve stranke žele participirati u izvršnoj vlasti na različitim razinama.

Funkcionalnost prioritet
Brzo formiranje funkcionalne vlasti na svim razinama prioritet je međunarodne zajednice, međutim veliko je pitanje da li će se to i ostvariti zbog specifičnih političkih odnosa u Federaciji BiH.
Razne računice i kombinatorike usred izborne kampanje poremetio je i visoki predstavnik Christian Schmidt najavom da će nametanjem izmjena Izbornog zakona BiH osigurati funkcionalno i brzo uspostavljanje vlasti u Federaciji BiH što bi konačno omogućilo odlazak Novalićeve Vlade FBiH koja faktički zadnje četiri godine djeluje bez izbornog legitimiteta.

U tim najavama Schmidt je ostao nedorečen jer Izborni zakon BiH još uvijek nije promijenio, a ujedno je ustalasao političku scenu koja je promijenila smjer kampanje na način da su gotovo sve stranke u BiH sada usmjerene na Schmidtove najave.
Stranke sa sjedištem u Sarajevu bile su protiv Schmidtovih intervencija ukoliko se ne smanje ovlasti Doma naroda, najveća stranka iz RS-a na čelu s Dodikom već odavno ne priznaje Schmidta kao visokog predstavnika, a nakon početnog odobravanja Schmidtovih najava i iz HDZ-a BiH stižu osude jer vioki predstavnik još ništa nije izmijenio.
U takvom kontekstu iščekivanja teško je predvidjeti kako će se formiranje vlasti nakon listopadskih izbora odvijati.

U RS će sve ići brže
Jedan od vjerojatnijih scenarija je da će vlast u Republici Srpskoj biti uspostavljena puno prije nego u Federaciji BiH i to bez obzira tko bude bio pobjednik izbora.

Također, u pojedinim županijama ako budu jasni rezultati za očekivati je relativno brzo formiranje vlasti. Međutim za formiranje vlasti u određenim županijama (poput HNŽ-a koja ni 2018. nije formirala novu vladu) vjerojatno će se čekati rasplet situacije oko formiranja vlasti na razini FBiH. A tu bi itekako moglo biti puno različitih problema.
Prvi bi se mogli dogoditi već pri pokušaju delegiranja izaslanika iz županija za Dom naroda FBiH. Ovisno od toga kako netko procijeni hoće li ili neće imati dovoljna broj izaslanika za predlaganje predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH moguće su i blokade tog izbora po uzoru na 2010. godinu.
Kako stvari sada stoje, sve je izglednije da će visoki predstavnik Christian Schmidt čekati upravo taj trenutak kako bi eventualno intervenirao u izborni zakon BiH i riješio taj problem.

Odnosno, pojednostavljeno rečeno, ukoliko bude problema oko uspostavljana vlasti u Federaciji BiH visoki predstavnik će vjerojatno intervenirati. S druge strane, ukoliko ocijeni da neće biti blokada lako bi se moglo dogoditi da se intervencija uopće ne dogodi već da se vlast u Federaciji formira po sadašnjim važećim pravilima.

Blokade i kašnjenja
Poznavajući dosadašnju praksu i tromost čak u najidealnijim kombinacijama Vlada Federacije BiH nikada nije bila formirana otprilike pola godine nakon održavanja izbora, pa je teško očekivati da bi sada taj proces mogao biti brži.
Prije četiri godine, uslijed nemogućnosti formiranja Vlade Federacije BiH vlast na državnoj razini uspostavljena je nakon dugo i teškog procesa a da isti proces nije završen na razini Federacije BiH. Ovog puta je teško očekivati da će se takvo nešto dogoditi bez istovremenog formiranja Vlade Federacije BiH i Vijeća ministara BiH.

Gotovo je izvjesno da nijedna politička stranka sa sjedištem u Sarajevu neće ponoviti istu grešku i omogućiti da se uspostavi novo Vijeće ministara ukoliko nije formirana Vlada Federacije BiH.
Sve ovo što smo naveli ide u prilog tome da bi vlast u Republici Srpskoj mogla biti formirana dosta brzo, možda čak i krajem ove ili početkom iduće godine. No, farsa s političkim odnosima u Federaciji BiH mogla bi prouzročiti da vlada Fadila Novalića uđe u još jedan izborni mandat bez izbornog legitimiteta, a da ujedno uspostavljanje novih vlada u nekim županijama bude na čekanju.

Slična sudbina mogla bi se zadesiti i Vijeće ministara BiH. Ukoliko se to dogodi, za očekivati je da će odlučno reagirati iz ureda visokog predstavnika s odgovarajućim odlukama.