Piše: Dragan Bradvica

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg bi trebao uskoro doći u Bosnu i Hercegovinu. Ova vijest protekla dva dana puni stupce medija u našoj zemlji, ali i u regiji jer se, ukoliko se vijest potvrdi kao istinita, uistinu radi o velikoj stvari.

Naime, Stoltenberg je u mandatu još od 2014. godine, od tada do danas svijet se suočava s izuzetno velikim krizama i potpunim lomovima dosadašnje globalne strukture pa je sve te godine NATO pod izuzetnim pritiskom.

Naročito nakon brutalne ruske agresije na Ukrajinu. Upravo nakon tog čina zapadni dio međunarodne zajednice itekako se trznuo iz višedesetljetnog sna kada se govori o regiji zapadnog Balkana i, barem kako sada stoje stvari, definitivno ga vezati za sebe.

Konkretnije – BiH, Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Albanija, Kosovo sfera su interesa Europske unije i NATO-a gdje se neće dopustiti bilo kakvi maligni utjecaji sa istoka.

Put za NATO

Bez obzira na pojačani angažman Unije u regiji svima je jasno kako će taj put biti dug i trnovit. Nije nikakva tajna kako se mnogo u EU još uvijek protive proširenju, a, ruku na srce, niti jedna od država regije nije niti izbliza spremna prihvatiti sve ono što od njih Unija traži.

Naravno, uvijek se može donijeti politička odluka i da svi postanu dio 'europske obitelji' (mada je za neke, poput Srbije, uvelike upitno žele li to istinski). Upravo zbog toga mnogi se slažu kako bi zapadni Balkan prvo trebalo uvesti u NATO koji će onda i u regiji biti sigurnosni kišobran.

Albanija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija su već u NATO-u, faktički je to i Kosovo, a van su tek Srbija i BiH. I dok je za Srbiju iluzorno očekivati da formalno postane dio NATO-a, mada itekako dobro surađuju s ovom alijansom, otvoreno pitanje je samo BiH.

A naročito nakon velikih komplikacija društveno-politike situacije u regiji nakon ruske agresije na Ukrajinu. Posljednja događanja na Kosovu jasan su signal kako je sigurnosna situacija u regiji vrlo krhka.

Ne zaboravimo kako su inozemni mediji u rujnu pisali dramatične tekstove oko stanja u BiH. Prema pisanju Der Standarda tijekom posjete koja se dogodila početkom rujna, Thomas Goffus, jedan od zamjenika glavnog tajnika NATO-a, navodno bio šokiran sigurnosnom situacijom u BiH, te da nije očekivao da je situacija tako ozbiljna.

Navodno je zbog toga pozvao na žurno povećanje trupa EUFOR-a za najmanje tisuću ljudi. Ne zaboravimo kako se tek treba donijeti odluka oko produljenja misije EUFOR-a u BiH, a uvijek postoji opasnost da na to Rusija stavio veto u Ujedinjenim nacijama. Ukoliko se to dogodi, prema brojnim tumačenjima dobrih poznavatelja globalnih i regionalnih kretanja, u BiH dolaze NATO trupe.

Jasne poruke

I u svom tom kolopletu događaja u BiH po prvi put dolazi glavni tajnik NATO-a. Ukoliko bi se uistinu u studenom ta posjeta realizirala sam taj čin je jasna poruka – BiH je naša zona interesa i raditi će se punom parom da zemlja postane dio NATO-a.

Nije nikakva tajna kako svi političari iz Republike Srpske godinama šalju jasnu poruku da neće pristati na članstvo BiH u NATO. Međutim, povijest nas uči kako se stavovi u politici, posebno onoj u BiH, vrlo lako mijenjaju. Naročito ukoliko postoji veliki pritisak najjačih država. Konkretnije, ukoliko SAD i druge najjače države Europe žele BiH u NATO u nekom kratkom roku to će se i dogoditi.

A ne treba posebno niti naglašavati kako se problemi u BiH i regiji gomilaju i kako je krajnje vrijeme da se stvari počnu smirivati. Utjecaji s istoka su sve jači, dio političara iz RS-a čak otvoreno govore kako se BiH ne treba vezivati za EU i NATO nego za BRICS… Ukoliko i ovaj put izostane adekvatna reakcija sa zapada, stvari će ubrzano krenuti u pogrešnom smjeru.