Kava je sve skuplja. Tome doprinose klimatske promjene i veća potrošnja na Dalekom istoku, ali i rat u Ukrajini i na Bliskom istoku.

Kava je oduvijek u Njemačkoj bila nešto posebno. To je bilo uočljivo i poslije Drugog svjetskog rata. Tada su dva grada na zapadu pokrajine Sjeverno Porajnje i Vestfalija pripala na nekoliko godina Nizozemskoj, kao ratna reparacija. A budući da je u toj susjednoj zemlji bilo i putra i cigareta i kave, svega što se u Njemačkoj tih godina skoro uopće nije moglo nabaviti, to je za stanovnike dva grada, Eltena i Selfkanta, bilo poput dobitka na lutriji, prenosi biznis.

S oporavkom njemačke ekonomije u pogranično područje ponovo su stigli i posjetitelji. I to ne zbog prelijepih pejzaža, već zbog putra i kave – što je bio dobar posao za novopečene nizozemske državljane. Osim toga, Selfkant je imao koristi i od šverca. Tamo, kao i u pograničnom području s Belgijom, šverc je bio veliki problem koji policija i carina nisu uspijevali staviti pod kontrolu. To je uspjelo tek s ekonomskim oporavkom Njemačke.

Čini se da se trenutno historija ponavlja, jer omiljeni napitak Nijemaca ponovo poskupljuje. Globalno tržište i visoki troškovi energije čine ovaj topli napitak sve skupljim, navodi njemački vodeći prerađivač i distributer kafe Tchibo. Ta hamburška firma je početkom maja najavila da će morati „prilagoditi" cijene pržene kave: „Prošle godine mnogi troškovi su nastavili rasti, uključujući i sirovu kavu. Da bismo nastavili našim kupcima nuditi kvalitetu na koju navikli, sada se i mi moramo prilagoditi."

Rast cijena kafe prati i evangelička novinska agencija, a njeni novinari postavili su o tome pitanje Gepi, najvećem evropskom uvozniku hrane s tzv. globalnog juga koji posluje po načelima fer trgovine.

„Trenutno smo u ekonomski izazovnoj situaciji", odgovara komercijalni direktor te firme Matthias Kroth.

Iz Gepe se žale na pad prodaje koji je izazvala suzdržanost kupaca zbog inflacije. Negativan utjecaj imaju i visoke cijene sirovina za kavu i kakao, kao i rat u Ukrajini. Andrea Fütterer iz Gepe zabrinuta je zbog visokih cijena i fluktuacija na tržištu sirovina, prenosi SEEbiz. Razlog za to su bolesti biljaka koje se javljaju kod uzgoja monokultura, ali i zbog klimatskih promjena koje sa sobom nose suše ili prekomjerne padavine.

S druge strane prodajnog lanca su proizvođači na tzv. globalnom jugu. I oni su ugroženi. Kako za DW objašnjavaju iz firme Fairtrade International, rast cijena potiču nepovoljni vremenski uslovi, posebno u jugoistočnoj Aziji i Južnoj Americi. To povećava strah od uskih grla u snabdijevanju. Fairtrade International priopćava: „Poremećena je ionako delikatna ravnoteža ponude i potražnje. Duge suše u Vijetnamu, glavnom proizvođaču kave robusta, naškodile su biljkama. Brazil, s druge strane, koji je glavni uzgajivač arabice, pati od jakih kiša koje utječu na prinose."

Fairtrade zaključuje: „Klimatske neizvjesnosti, poremećaji na međunarodnim trgovinskim rutama i spekulativna priroda mnogih investicija stvorili su na tržištu kave pravu oluju."

I oružani sukobi koji su se rasplamsali širom svijeta utječu na tržišta, ukazuje Carsten Fritsch. Taj analitičar njemačke banke Commerzbank prati kretanja na tržištima „mekih sirovina", u što spadaju i živežne namirnice. U izjavi za DW on se poziva na studiju koju je pripremio odjel za istraživanje njegove banke:

„Za razliku od robuste, na arabicu gotovo uopće ne utječu problemi kod transporta kroz Crveno more, jer velikim proizvođačima arabice taj put i nije potreban. Situacija je drugačija s robustom, koja se pretežno proizvodi u jugoistočnoj Aziji.“

Sve ima svoje lice i naličje, pa tako problemi za jednog proizvođača mogu biti od koristi za drugog: „Značajno povećanje cijena i nedostatak robuste mogli bi povećati potražnju za arabicom."

Za Brazil, najvećeg svjetskog proizvođača arabice, prognoze su i bez toga dobre. „Postoje znaci koji govore da će u sezoni 2024./25. ponuda kafe u Brazilu biti povećana“, kaže Fritsch.

„U prognozi objavljenoj u siječnju u Brazilu navode da očekuju povećanje proizvodnje od 5,5 posto u odnosu na prethodnu godinu, odnosno na 58,1 milion vreća od po 60 kilograma. Od toga će u 40,75 miliona vreća biti arabica, a u 17,33 miliona robusta."

Međutim, predstavnik jedne njemačke firme za prženje kave smanjuje taj oprezni optimizam. Steffen Schwarz u izjavi za magazin Der Spiegel kaže da očekuje daljnji rast cijena – zbog nestašice radnika-migranata na plantažama, a i sve veće potražnje za kavom u samim zemljama u razvoju: „Imamo, dakle, manje prinose, manjak radnika, a istovremeno sve veću potražnju.“

Potražnja je sve veća ne samo zbog toga što je kava u Evropi i SAD-u „u modi": promovišu je sommelieri za kavu i sve je više onih koji ovaj napitak piju i sebe smatraju „poznavateljima". Rast cijena potiče i sve veća potrošnja u zemljama koje su hiljadama godina njegovale kulturu pijenja čaja. U Južnoj Koreji i Kini potražnja za aromatičnim zrnima kafe raste.

Moramo se naviknuti na visoke cijene, zaključuje Steffen Schwarz. On smatra da bi kafa trebala koštati od 25 do 30 eura po kilogramu. „Barem toliko moram biti spreman platiti ako želim dobar okus, a važni su mi i ekološki i socijalni aspekti."