Danas je u BiH oko 320.000 katolika, dok ih je 1991. godine bilo oko 760.000. Situacija je osobito teška u Republici Srpskoj

U Sarajevu je u ponedjeljak započelo 94. redovito zasjedanje Biskupske konferencije (BK) BiH, na početku kojeg je nadbiskup metropolit vrhbosanski i predsjednik BK BiH mons. Tomo Vukšić uputio pozdravni govor te istodobno pozdravio sve članove Biskupske konferencije BiH te gost na zasjedanju. 

Ujedno je, podsjećajući na najbitnija zbivanja u vremenu između dva zasjedanja, napomenuo da se koncem listopada navršilo 60 godina od proglašenja 'Deklaracije o odnosu Crkve prema nekršćanskim religijama Nostra aetate' Drugoga vatikanskog koncila, koja je kroz protekla desetljeća vodila Svetu Stolicu i mjesne Crkve u cijelom svijetu u izgradnji odnosa, promicanju dijaloga i suradnje sa sljedbenicima različitih tradicija, što je uvijek, istaknuo je Vukšić, suvremena poruka i velika potreba svih ljudi a posebice u složenim društvima kakvo je BiH. Podsjetio je i da je početkom listopada, na poticaj Biskupske konferencije BiH i Hrvatske biskupske konferencije, organizirano zajedničko jubilarno hodočašće hrvatskih katolika u Rim, gdje su se susreli s Papom Lavom XIV.

Brojne stare nepravde nisu ispravljene, ali su počinjene nove

U svjetlu činjenice da se uskoro navršava 30 godina od potpisivanja Daytonskoga mirovnog sporazuma, nadbiskup Vukšić je istaknuo da su, kao vjernici, kao ljudi i kao pripadnici hrvatskog naroda, duboko zahvalni što je tim sporazumom zaustavljen rat, prestalo ubijanje, nasilje i razaranja. Kako je, pak, ukazao, stalna je želja Biskupske konferencije da bude uspostavljen čvrst, trajan i pravedan mir, zauzimajući se za pravo svakog čovjeka i naroda u BiH. 

Podsjećajući na sadržaj ranijih očitovanja s tim u svezi, ukazao je da je Biskupska konferencija BiH, svjesna da Daytonski sporazum neće voditi do ostvarenja pravednoga mira, već 8. studenoga 1995., prije potpisivanja Sporazuma, kad je već bio uvelike poznat njegov sadržaj, u svojoj Izjavi kazala da ta sporazum sadrži čudna proturječja i pogubne nesigurnosti. Biskupi su zato izrazili ozbiljnu sumnju da na temelju tako napravljenog mirovnog sporazuma može doista zavladati i potrajati tako poželjan pravedan mir. 

- Vjerni moralnom načelu jednakosti i uspostave pravednog mira, već tada su ukazali očitim da taj sporazum, umjesto silno željena mira, unosi novi nemir i nedoumice u pogledu povratka i zaštite osnovnih ljudskih prava i sloboda, u kojima su sadržana vjerska i etnička prava i slobode svih stanovnika BiH, naveo je. 

Nadbiskup Vukšić je, nadalje, konstatirao da tijekom primjene Sporazuma kroz svih 30 narednih godina, nažalost, brojne stare nepravde nisu ispravljene, dok su počinjene nove. Tako je podsjetio da se, u povodu 10. obljetnice Daytonskog sporazuma, Biskupska konferencija u ožujku 2005. oglasila posebice zahtjevom za uspostavu pravednog zakonskog okvira, koji je vremenom ponavljan, dok se redovito ukazivalo i na, ne samo određene promašene projekte ugrađene u Daytonski sporazum, protivne povijesti, sadašnjosti i budućnosti ove zemlje i njezinih naroda, već i očite nepravde učinjene njegovom primjenom. 

- Zato u kontaktu s nositeljima društvenoga života, napose s predstavnicima međunarodne zajednice, ne prestajemo u ime vjernika svojih biskupija, koji su u najvećem broju članovi hrvatskoga naroda, upozoravati na mnogobrojna gaženja ljudskih prava i nacionalnih sloboda. Tada su biskupi kazali, da najveću nepravdu vide u tome što se ratnim strahotama, etničkim čišćenjem i daytonskom nepravednom podjelom BiH katoličko pučanstvo u ovoj zemlji gotovo prepolovilo. Taj proces se kasnije, nažalost, nastavio pa na 30. obljetnicu Sporazuma u BiH danas nedostaje čak 58% katolika koji su ovdje živjeli 1991. 

Naime, danas je u BiH oko 320.000 katolika, dok ih je 1991. godine bilo oko 760.000. Situacija je osobito teška u Republici Srpskoj gdje ih je, prema popisu iz 2013., oko 2,4% od ukupnoga broja stanovnika ovog entiteta, dok ih je u Federaciji BiH, prema istom popisu, oko 22,4%. Kroz cijelo vrijeme, kako prije dva desetljeća, tako danas, toj pojavi je pogodovalo opće stanje u državi: od radne nezaposlenosti i životne nesigurnosti, preko povremenih oružanih napada na život i imovinu do namjerne opstrukcije povratka. Bolna je činjenica što su međunarodne snage, koje su zadužene založiti se za izgradnju pravednog mira i ekonomske sigurnosti ljudi i za poštovanje narodnih identiteta, u nekim situacijama davale povoda da ih se doživljava kao predstavnike stranog protektorata i tražitelje vlastitih interesa. A još je bolnije što su mnogi domaći političari, braneći parcijalne interese, a sve pod izlikom interesa vlastitih naroda, omogućavali da se ugrožava dostojanstvo manjinskih zajednica i nastavi agonija građana i naroda ove zemlje. 

Nepravde nakon Daytona očitovale su se najviše na račun opstanka najmalobrojnijeg naroda, i to u pravilima koja ravnaju izborima i omogućuju da drugi biraju njihove predstavnike, u drugim nepravednim zakonima, u neprovođenju međunarodnog Ugovora sa Svetom Stolicom, omogućavanju preglasavanja i manipulacija, u rušenju zakonitih ustanova i izabranih predstavnika naroda, u zakonu o javnim medijima, u zapostavljanju hrvatskoga jezika i tako dalje. Tako se postupno Hrvate, od konstitutivnoga naroda, nedopustivo i neprihvatljivo, pokušava pretvoriti u nacionalnu manjinu, upozorio je nadbiskup Vukšić, uz poruku da je Katolička Crkva uvijek bila i ostat će u koaliciji s moralom i etikom i u opoziciji prema nepravdama, u čemu se nikada neće umoriti.

 Ravnopravnosti kao uvjet budućnosti BiH

 - Stoga još jednom dižemo glas za opće dobro i društvenu slogu i protivni smo svakoj nepravdi. Smatramo da, samo u ravnopravnosti ljudi i naroda, ova zemlja ima budućnost kao država prava, država slobode, država zdrava napretka i kao država pristupa demokratskom svijetu. U jubilarnoj godini, koja se odvija pod geslom nade, još jednom iskazujemo svoj zavjet da u ovoj zemlji, bez obzira na okolnosti, kao do sada, tako i ubuduće, zajedno sa svim ostalim plemenitim ljudima, želimo govoriti istinu, širiti katolički socijalni nauk i djelima ga provoditi te tako, kao dobri primjeri, biti svjedoci nade. To je naš identitet, čast i poslanje, riječi su kojima svoje pozdravno obraćanje zaključio 

Tomo Vukšić, nadbiskup vrhbosanski i predsjednik Biskupske konferencije.

Uoči zasjedanja, biskupi Biskupske konferencije BiH slavili su u večernjim satima euharistiju u katedrali Srca Isusova u Sarajevu. Svetu misu predvodio je predsjednik BK BiH mons. Vukšić, a prigodnu propovijed uputio subotički biskup mons. Ferenc Fazekas, delegat Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda.