Istekao je rok za usuglašavanje teksta Nacrta Reformske agende BiH. S tim u svezi, BHRT napominje kako se naša zemlja, nakon brojnih ustupaka i pruženih prilika od strane EU-a, nije se mnogo pomakla na svom europskom putu. 

Podsjeća se i na izjavu predsjedateljice Vijeća ministara BiH Borjane Krišto, danu krajem srpnja ove godine, kojom priznaje da je do domaćih vlasti. 

- Do svih je ministarstava, svih razina vlasti, hoće li biti ažurni kako bismo 11. kolovoza, što je rok koji smo si zadali, mogli imati usuglašen Nacrt reformske agende. 

Prema informacijama iz Direkcije za ekonomsko planiranje BiH i Tima za izradu Plana rasta, određene aktivnosti se odvijaju. Potvrđujući da je u ponedjeljak istekao rok od 45 dana iz Zaključka Vijeća ministara u kojem je Vijeće obvezalo ministarstva i druga tijela uprave na razini BiH pozabaviti se neusuglašenim komentarima na teksta Reformske agende, direktor Direkcije za ekonomsko planiranje i koordinator Tima za izradu Plana rasta Zoran Zeljko kaže da su u tijeku intenzivne aktivnosti u institucijama Vijeća ministara za realizaciju navedenog Zaključka.

Da se na Reformskoj agendi radi, potvrdio je i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković, koji je napomenuo da su dobili neka uvjeravanja da se daje još nekoliko dana za dostaviti navedeni dokument. 

- Nadam se da će shvatiti i predsjedateljica Vijeća ministara Krišto i HDZ BiH koji sada ponovno, s ulogom ključnog aktera u prekompoziciji vlasti, imaju zaista veliku odgovornost, naveo je.

Ekonomska analitičarka Svetlana Cenić nije optimist da će dokument biti usuglašen te podsjeća da je Europska komisija još 19. srpnja upozorila da će sredstva biti dodatno umanjena. 

- Je li tko što radio? Sad imamo opravdanje da je kolovoz te da parlamenti ne zasjedaju. To, očito, nikoga i ne zanima, to je njima nešto u oblacima, ako bi moglo sad i odmah da stignu neke pare i da ih se podijeli, komentirala je Cenić.

Farisu Kočanu s Fakulteta društvenih znanosti Sveučilišta u Ljubljani se čini da se politička elita u BiH bavi sama sobom, a ne državom i državnim podsustavima. Tako da u tom smislu ne vidim potencijala. Gubi se novac namijenjen za infrastrukturu, za digitalizaciju društva i reforme vezane za digitalizaciju javne uprave, gubi se pare za socijalne fondove, za kompetencije ljudi i radne snage…, ukazao je on.

Plan rasta za Zapadni Balkan je financijski paket EU-a vrijedan šest milijardi eura, koji ima za cilj u narednih deset godina udvostručiti ekonomski rast u državama regije. Zbog prethodnog odugovlačenja i neuspješnog usuglašavanja teksta Reformske agende, BiH je već uskraćeno 108,5 milijuna eura planiranih sredstava iz Plana rasta. Europska komisija je, pak, jasna: ne bude li joj do 30. rujna dostavljena finalizirana verziju Reformske agende, sredstva za BiH bit će umanjena za dodatnih 10 posto.