Na tržištu Bosne i Hercegovine krajem prošle i početkom ove godine prijavljena je nestašica više lijekova, dok nekih neće biti do kraja godine, neki su trajno obustavljeni.

Razlozi nestašice su, među ostalim, kašnjenje proizvođača u proizvodnji, problemi u lancu snabdijevanja, odluka proizvođača da neće obnavljati dozvolu, ograničeni proizvodni kapaciteti, reorganizacija proizvodnje i globalno prekinuti lanci snabdijevanja.

U prosincu 2024. godine i tijekom ove godine prijavljen je privremeni ili trajni prekid u prometu 33 lijeka, a iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine kažu kako za veći broj lijekova postoje takozvane generičke paralele, tako da u slučaju da nedostaje lijek jednog proizvođača, dostupan je lijek sa istom aktivnom supstancom, iste jačine i farmaceutskog oblika od drugog proizvođača.

U ostalo, prijavljena je nestašica Klavocina bid, Ventolina, Levemira, Karboplasina.

Također, nestašica je pojedinih lijekova za liječenje dijabetesa, visokog krvnog tlaka, kao i onih koje koriste onkološki pacijenti.

Proizvođači su u obvezi da u slučaju prekida u snabdijevanju tržišta lijekom obavijeste Agenciju, a prekidi mogu biti privremeni i trajni.

U slučaju privremenih prekida, neophodno je navesti očekivani datum ponovne pojave lijeka na tržištu. Proizvođači su također u obavezi da navedu razloge prekida u snabdijevanju tržišta lijekom.

Kada su u pitanju trajni prekidi koje proizvođači prijavljuju (ukidanje dozvole i ne ulazak u postupak obnove dozvole), oni se događaju uglavnom iz komercijalnih razloga, ističu iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH.

Privremeni prekidi događaju se zbog problema u samom proizvodnom procesu, zatim izmjena u proizvodnom procesu, reorganizacije proizvodnje, problema u nabavci sirovina, problema u nabaci pakovnog materijala, globalno narušenih lanaca snabdijevanja.

"Mi smo u svakodnevnoj komunikaciji s proizvođačima i veleprometnicima. U prošloj smo godini nestašicu prevenirali na način da smo u znatnoj mjeri popravili dinamiku obrade zahtjeva za davanje/obnovu/izmjenu dozvole za stavljanje u promet u BiH kvalitetnih, efikasnih i sigurnih lijekova, čime smo utjecali na brži dolazak lijeka do pacijenta. Isto tako, odobravamo promet lijeka proizvedenog za drugo tržište, u skladu sa specifikacijom odobrenom od strane naše agencije", pojašnjavaju dodatno iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine.

Kažu i da još uvijek za jedan dio nestašica saznaju od pacijenata, zdravstvenih ustanova i na druge načine, nakon čega kontaktiraju proizvođače da provjere dostupnost lijekova i vide koji su načini za prevazilaženje nedostupnosti lijeka pacijentima. 

Inače, Agencija od 2018. godine raspolaže informacijskim sustavom koji omogućuje da su javno dostupne sve nestašice koje su proizvođači prijavili.

S druge strane, u Bosni i Hercegovini nastavlja se trend porasta potrošnje antibiotika, a raste i ukupni promet lijekova. 

"Potrošnja antibiotika u BiH je u 2023. godini bila 24,7 dnevnih definiranih doza/1000 stanovnika po danu (DDD/1000 stanovnika/dan) – jedinice u kojima se izražavana potrošnja lijekova", ističu iz Agencije i nadodaju da je u poređenju s godinom ranije, potrošnja antibiotika u BiH veća te raste iz godine u godinu.

Istodobno, povećan je i ukupan promet lijekova koji je u 2023. godini iznosio 961.070.902,21 KM, dok je u 2022. godini taj iznos bio 890.880.527,10 KM.

U promatranom razdoblju, tj. podacima za 2023. godinu građani su na bezreceptne lijekove potrošili 130.610.636,90 KM.