Nevladina organizacija iz Australije "Institut za ekonomiju i mir" u novom izvještaju "Globalni indeks terorizma" rangira Bosnu i Hercegovinu na 96. mjesto, uz ocjenu kako je zabilježila najveći napredak za 2019. godinu. Bosnu i Hercegovinu u napretku slijede Austrija i Švedska. No, upitno je na osnovu kojih podataka je navedeno kako su se u BiH u 2019. dogodila dva, a u 2018. godini šest terorističkih napada, objavila je televizija N1.

Značajan pad na ljestvici globalnog indeksa terorizma dovodi Bosnu i Hercegovinu među sigurne zemlje sa veoma niskom opasnošću kada je u pitanju terorizam. No, indikativno je da ključni podaci za BiH nisu tačni.

“Samo su dva teroristička napada zabilježena u 2019., u usporedbi sa šest prethodne godine. Sveukupno, od 2002. godine uticaj terorizma u Bosni i Hercegovini se smanjio. Od 24 napada zabilježena od 2002. nijedan nije pripisan poznatim terorističkim grupama. Većina napada je pripisana nepoznatim počiniocima, pet - muslimanskim ekstremistima i jedan vehabijskom pokretu. Od 2002. do 2019. zabilježeno je sedam smrtnih slučajeva, a nijedan 2019. godine", stoji u dijelu izvještaja.

"Teza da je Bosna i Hercegovina postigla veliki napredak u borbi protiv terorizma u tom izvještaju se bazira na tvrdnje da su se u 2019. godini dogodila samo dva teroristička napada za razliku od 2018. godine kada ih se dogodilo šest. Kao neko ko živi ovde ja ne znam ni za ta dva, niti znam za ovih šest. Znači, situacija je još bolja nego što je opisana u tom izvještaju. Pitanje je samo ko broji te terorističke napade, ko ih klasificira kao akte terorizma i ko dostavlja takve podatke, te ko je - osim pravosuđa i sigurnosnih agencija u Bosni i Hercegovini ovlašten da nešto proglasi aktom terorizma. Činjenica da se takva tvrdnja zasniva na potpuno fabriciranim podacima meni, na neki način, dovodi u sumnju i cijeli izvještaj - bez obrzira što znam da BiH trenutno nema problem sa terorizmom", ističe Vlado Azinović, stručnjak za pitanja terorizma.

Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Dragan Lukač nije se referisao na relevantnost izvještaja nevladine organizacije iz Australije. Bez obzira na statistiku - Lukač kaže da opasnost postoji uvijek.

"Što se tiče policije - mi moramo i dalje da razmjenjujemo podatke unutar Bosne i Hercegovine i sa našim okruženjem, te na čitavoj teritorji Evrope da bi držali pod kontrolom ljude koji mogu biti potecijalni izvršioci terorističkih akata. Na teritoriji BiH i dalje postoje paradžemati u kojima su vrbovani ljudi I odlazili na strana ratišta. Ti paradžemati i dalje funkcionišu, oni moraju u potpunosti da budu pod kontrolom. Od njih ne možemo da očekujemo ništa dobro ako oni i dalje rade na razvoju ideologije koja je veoma bliska terorističkim organizacijama", tvrdi Lukač.

Teško je detektovati samo jedan izvor opasnosti kada je u pitanju terorizam, ističe profesor Azinović navodeći da, sve češće, akte terorizma čine i individualci bez dosijea, sa malo ili nimalo bezbjednosnih saznanja o njihovim namjerama.

"Problem u dijelu javnosti kod nas, a i vani - predstavljaju presude ljudima za koje je dokazano da su bili u ISIL-u, a sa relativno malim kaznama zatvora. Bez namjere da se miješam u ono što je u oblasti pravosuđa – još je puno neodgovorenih pitanja ima u vezi sa jednim dijelom tih presuda. One su po ocjeni mnogih stručnjaka koji rade analize takvih slučajeva u svijetu i Evropi – te su presude premale", kaže Azinović.

Podsjetimo da je u decembru 2019. godine iz Sirije u BiH deportovana prva grupa bh. državljana iz sirijskih kampova i zatvorskih jedinica. Organizovano je vraćeno sedam muškaraca, šest žena i 12-ero djece.