Ni centimetar rijeka ne smije u cijevi
U Mostaru održana je javna rasprava o Nacrtu Zakona o dopunama Zakona o električnoj energiji u Federaciji. Okupila je predstavnike udruga koje se dugo već bore za očuvanje rijeka od malih hidroelektrana, kao i vlasnike ovih objekata, odnosno investiture. Raspravu u udrugama vidjeli su kao odlučujući trenutak da se vlastima pošalje poruka kako nijedan centimetar rijeka nikad više 'ne treba da ode u cijevi'.
- Nadam se da će prevladati argumenti. Mi ih imamo. Ono što kao čuvari rijeka tražimo je da se uvaže argumenti i da se jednom zauvijek prestane graditi na rijekama. Ako se to nastavi onako kako se dosad radilo, ubuduće ćemo biti bez rijeka. Smatramo kako ovaj Zakon mora podrazumijevati zabranu izgradnje ovih objekata ubuduće, izjavio je Ibrahim Turak iz Udruženja 'Pusti me da tečem' iz Konjica.
500 MHE na 244 rijeke
Borba za spas Neretvice u Konjicu i dalje traje. - Jasno smo poručili da nećemo dozvoliti gradnju u našoj općini. Dozvole su nelegalne. Čekamo konačne sudske epiloge i raskide ugovora koji već postoje. Sigurni smo da se neće graditi. Na jednoj rijeci je, podsjećam, bio plan izgraditi 15 mini hidrocentrala. To bi bila potpuna devastacija, dodao je Turak.
Izvršna direktorica Aarhus centra i članica Koalicije za zaštitu rijeka u BiH Emina Veljović kazala je kako se ova problematika može regulirati tako što će se energetske dozvole ukinuti, a regulirati točan prag malih hidroelektrana što se tiče energetske snage. Podsjetila je i kako naša zemlja ima 244 rijeke na kojima se planira izgraditi više od 500 mini-hidrocentrala. - Ako bi se to realiziralo, na godišnjoj razini bi u najboljem slučaju doprinosile samo dva i po posto električne energije, dok bismo u međuvremenu imali stotine kilometara uništenih rijeka. Što se tiče doprinosa lokalnoj zajednici, to je u najboljem slučaju 20 do 30 tisuća maraka, što se ne može iskoristiti ni za sanaciju deset posto korita. Odgovorno kao pravnica tvrdim kako ni jedan slučaj koji je prošao kroz moje ruke nije bio sukladan zakonima, što uključuje i slučaj na Neretvici, Kruščici i Doljanci, kazala je Veljović.
Rijeke presuše i bez MHE
Kompanija Amitea iz Mostara vlasnik je mini-hidrocentrala u općini Konjic. Prvu su izgradili 2008. godine. Vlasnik Senad Husnić kaže da je za sve potrebno donijeti prave analize, te na osnovu njih suditi i usvajati zaključke. - Mislim da se donose pogrešni zaključci bez pravih analiza i da ljudi koji se protive imaju svoje interese. Trenutačno na mojim hidrocentralama radi 11 zaposlenika. Plaćamo PDV, koncesiju, vodne naknade, doprinose, plaće… Davanja ovise od proizvodnje, rekao je Husnić.
Novinare je interesiralo i kako dolazi do presušivanja rijeka, između ostalog i na Kaljušici gdje se nalaze mini-hidrocentrale Senada Husnića. - U redovitom izvješću o svemu obavještavamo nadležne. Tko je spreman uložiti 30 milijuna maraka, a onda gledati koliko vode uzeti? Mi se držimo zakona i uvijek ćemo se držati. Nekada rijeke presuše i dok mini hidrocentrale ne rade. Donose se pogrešni zaključci. Ovaj zakon je paušalno pravljen i bez velikih analiza, dodao je. M. E.