Europska komisija bi sredinom listopada trebala usvojiti reformske agende za pet zemalja Zapadnog Balkana, osim Bosne i Hercegovine, čiji je dokument o Planu rasta odbijen zbog neispunjavanja traženih uvjeta. U iduće tri godine, iz Plana rasta Europske unije zemljama Zapadnog Balkana bit će isplaćeno šest milijardi eura. Bosna i Hercegovina ostaje bez 70 milijuna eura iz prve tranše. Mogu li se bh. političari dogovoriti i priključiti ostalim zemljama Zapadnog Balkana?

Da Europska komisija neće više gledati kroz prste Bosni i Hercegovini kada je u pitanju reformska agenda, jasno je bh. vlastima. Ministar komunikacija i transporta Edin Forto kaže da nema prelaznog perioda za BiH. 

„BiH je već isključena iz prve tranše, ona će nas sačekati onog trenutka kad ispunimo ono što se traži u smislu plana reformi. Ostatak regije neće čekati BiH i njima neće biti ništa blokirano“, podsjeća Forto.

„Plan rasta, na primjer, smanjio bi troškove za privrednike u smislu transakcija između BiH i tržišta EU, troškove rominga“, navodi šef Delegacije Europske Unije u BiH Luigi Soreca.

I bivši ministar BiH u Bruxellesu ocjenjuje da popuštanja prema Bosni i Hercegovini više neće biti, ali da će ostalim zemljama regije uz malo kašnjenje biti isplaćena prva traša. Ističe da je nedvosmisleno stavljeno do znanja bh. zvaničnicima da se tražene reforme moraju u potpunosti ispuniti, ali sumnja u dogovor.

„Mislim da se neće dogovoriti. Njima ti novci nisu pretjerano potrebni jer su pod kontrolom EU, što je za njih problem. Imaju ekstreman rast prihoda kroz rast cijena i u UIO vidjeli smo enorman rast prihoda“, mišljenja je bivši ambasador BiH u Bruxellesu Draško Aćimović.

Zbog nepotpune reformske agende, Bosna i Hercegovina ostaje bez prve tranše od 70 milijuna eura. Iz Plana rasta Europske unije trebalo bi da u naredne tri godine dobije milijardu i 85 milijuna eura. Politički analitičar Dušan Janjić smatra da novac iz Plana rasta ne može da pokrene razvoj zemalja Zapadnog Balkana i da bi bilo bolje da se formira Fond za Zapadni Balkan.

„Sa stanovišta EU, koja je vrlo racionalna, oni kalkulišu zastoj. Koliko god je 6 milijardi, ove godine tri milijarde, malo novaca, za EU oni kalkulišu. Mogu da razvlače do veljače iduće godine do završnog računa Europske komisije“, stava je Dušan Janjić, politički analitičar iz Beograda.

„Jedna tranša neće značiti skoro ništa ili jako malo. Kad pogledate vrijednost tih tranši, to je par desetina milijuna eura, a vrijednost ekonomije BiH mjeri se 30-40 milijardi, to neće imati neki naročiti uticaj. To je više pitanje gdje smo u tim procesima“, kaže dekan Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu Marko Đogo.

Dok se vlasti u Bosni i Hercegovini ne mogu usaglasiti oko reformske agende, odnosno riješiti pitanje Ustavnog suda BiH, šalje se jasna poruka Europskoj uniji da zaostajemo za regijom i da su stranački interesi iznad interesa građana Bosne i Hercegovine, piše BHRT.