Zastupnici u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH su na sjednici u utorak obavili su raspravu o amandmanima na Ustav BiH koji se tiču primjene presuda Europskog suda za ljudska prava protiv BiH. Amandmane na Ustav predložili su zastupnici Naše stranke Predrag Kojović, Mirjana Marinković-Lepić i Damir Arnaut koji u obrazloženju kažu da te presude jasno preciziraju da važeće odredbe Ustava BiH i Izbornog zakona BiH, koje omogućavaju isključivo pripadnicima tri konstitutivna naroda biti birani u Predsjedništvo BiH, odnosno delegirani u Dom naroda PS BiH, suprotni Europskoj konvenciji o temeljnim ljudskim pravima.

“Trebamo imati jednog predsjednika, kao svaka normalna država na svijetu. Ovaj prijedlog ne samo da provodi presude, već na ovaj način svatko zadržava ono što ima, ali se unaprjeđuje prava onih koji nemaju ništa“, argumentirao je Arnaut dok je zastupnik Naše stranke Predrag Kojović poručio kako nitko nema pravo zvati BiH demokratskom državom ili sanjati da BiH postane punopravna članica EU-a dok god 'Ostali' ne budu imali ista prava kao konstitutivni narodni. Njegova stranačka kolegica Mirjana Marinković -Lepić također je ukazala da nema svaki građanin BiH određena prava na nekom dijelu teritorija države. Prema riječima zastupnice Alme Čolo (SDA), Prijedlog zavrjeđuje pozornost no u ovom trenutku nije realno da bude usvojen. Zastupnici su, također, apsolvirali negativno Mišljenje Ustavno-pravnog povjerenstva o Prijedlogu amandmana na Ustav BiH, koji je predložio Dženan Đonlagić (DF), a kojim bi se, drži predlagatelj, Ustavom normiralo vlasnički status i prava države BiH u pogledu njene državne imovine.

O Izbornom zakonu

Na dnevnom redu sjednice Zastupničkog doma BiH našlo se, po drugi puta, i negativno mišljenje o SDP-ovom Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, kojim bi prag unutar stranačke liste sa 20 posto bio spušten na 10 posto kako bi se, prema obrazloženju predlagatelja, dosljednije poštovala izborna volja glasača. Bez rasprave je apsolvirano negativno mišljenje Ustavno-pravnog povjerenstva o izmjenama Izbornog zakona u drugom čitanju.

Zastupnici nisu podržali zahtjev kolege iz DNS-a Nenada Nešića za razmatranje po hitnom postupku Prijedloga zakona o izmjenama i dopuni Izbornog zakona BiH te će on biti razmatran u redovnom postupku. Nešić je, obrazlažući prijedlog, naveo da je riječ o tome da mandat nakon izbora pripada stranci i upozorio da se nakon izbora očekuje prava epidemija "preletača". Zastupnik SDP BiH Zukan Helez je tijekom rasprave o hitnosti postupka upitao kakav je izgovor za hitni postupak da se zastupnike može kupiti.

Zastupnici su obavili i raspravu o negativnom mišljenju Ustavno-pravnog povjerenstva o prijedlogu izmjena Izbornog zakona BiH o integritetu izbornog procesa, kojeg su predložili zastupnici SDA, Saveza za bolju budućnost (SBB), SDP-a BiH, Nezavisnog bloka i Naše stranke. Alma Čolo (SDA) istakla je da je mišljenje Ustavno-pravnog povjerenstva drugi put negativno zahvaljujući zastupnicima SNSD-a i HDZ-a BiH, koji nisu dozvolili da prijedlog dobije pozitivno mišljenje kada su u pitanju načela. Pojasnila je da je prioritet broj jedan EU zemalja da se izbore provodi sukladno europskim standardima tako što će se provesti preporuke OESS-a i Venecijanske komisije. “Ovim Prijedlogu zakona su provedene sve dane preporuke. Očito smatramo da ih BiH ne treba ispuniti“, rekla je Čolo na što je Nikola Lovrinović  HDZ BiH naveo da Čolo dezavuira i etiketira pojedine zastupnike i da nema pravo utjecati na mišljenje članova Povjerenstva.

Odbijen zahtjev za razmatranje dopune Zakona o plaćama

Zastupnici Zastupničkog doma Parlamenta BiH nisu u utorak podržali zahtjev zastupnika Denisa Zvizdića (Narod i Pravda) za razmatranje Prijedloga zakona o dopuni Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH po hitnom postupku. Zvizdić je pojasnio da Prijedlog podrazumijeva obustavu isplate plaća za svaki mjesec u kojem zastupnik/izaslanik, svjesno i bez valjanog opravdanja, odbija dolaziti na sjednice domova i sjednice parlamentarnih povjerenstava.

Istaknuto je da je od srpnja 2021. do veljače 2022. godine na djelu bila neustavna blokada rada institucija BiH od strane grupe parlamentaraca te da javnost, iako se taj čin opravdavalo političkim stavovima, s pravom smatra da nije ispravno ni moralno u istom razdoblju primati punu plaću.