Piše: Dragan Bradvica

Bosna i Hercegovina dobila je dijelom osvježenu federalnu i državnu vlast, a predstavnici međunarodne zajednice (od kojih su mnogi otvoreni sponzori ulaska 'trojke' u vlast) daju im značajan vjetar u leđa. Nažalost, samo kada su u pitanju unutarnje stvari, a ne neke šire, globalne politike. Nesporna je činjenica kako je država za vrijeme SDA itekako stagnirala ili imala mnogo manji napredak nego druge nama slične zemlje, a na putu ka Europsku uniju od nekadašnjeg lidera u regiji došli smo na začelje. Kolokvijalno rečeno, od onih koji su upravljali lokomotivom koja ide ka Bruxellesu na jedvite jade smo se uspjeli ukrcati u posljednji vagon koji ima labavu konekciju s ostatkom vlaka. U javnosti se željelo prikazati kako će upravo sarajevska 'trojka' (SDP, NiP, NS) uz SNSD i HDZ BiH biti ta snaga koja će tijekom ove godine napraviti značajan iskorak ka EU, a onda će se sve to itekako vrednovati u Bruxellesu. Međutim, od toga nije bilo apsolutno ništa, ono malo zakona koji su prošli Vijeće ministara BiH još uvijek traže put ka Parlamentarnoj skupštini BiH, a i 'trojka' je uspjela pogaziti dobar dio onoga što su ranije i sami obećavali. Ne zaboravimo kako su samo najavljivali nezapamćen napredat na EU puti već 2023., nekog novog Dodika i čak otvaranje pregovora tijekom ove godine. Sve to se ispostavilo kao, najblaže kazano, prazna obećanja.

Propustili priliku

I samo su bili svjesni kako je upravo 2023. ključna ukoliko želimo napredak na EU putu, jer smo dobili status kandidata zbog geopolitičkih potresa izazvanih ruskom agresijom na Ukrajinu i jednostavno smo morali uraditi sve da nas u Bruxellesu ne mogu ignorirati. Ali nismo. Tako će proći i ova godina bez ikakvih značajnijih pomaka, iduće godine su izbori za Europski parlament, dolaze neki novi ljudi na čelne poziciju u EU, lako moguće i druge političke grupacije, a s njima i dobar dio novih politika. Proširenje niti do sada nije bilo prioritet, a moguće je da će nakon 2024. još više pasti interes Unije za time. Posebno ako znamo kako i Unija itekako vapi za reformama, moguće i novim temeljnom ugovoru, jasnom definiranju brojnih područja, vrlo moguće i još tješnje suradnje minimalno članica eurozone, ako ne i nekih drugih, još jasnijem odgovoru onima koji itekako ruše politike EU iznutra (Mađarska), vidljivijoj geopolitičkoj ulozi…

I u Bruxellesu je trenutno mnogo više pitanja no odgovora, a dok ne ponude odgovore i provedu reforme u svom dvorištu zapadni Balkan će biti 'na ledu'. Naravno, niti političari sa zapadnog Balkana 'ne trče svom snagom ka Bruxellesu', nego mnogi od njih rade sve da na taj put stave mnoge prepreke. Time samo daju alibi Uniji da nije do njih, nego do nas samih, što je, nažalost, istina.

A BiH dobivanjem statusa kandidata nije u biti dobila ništa. Istina jeste da imamo nešto lakši pristup EU fondovima, ali koliko je to važno 'trojci', HDZ-u BiH i SNSD-u svjedoči podatak da ne povlačimo niti eura tih sredstava pa su ona preusmjerena na neka druga područja, a što je nedavno potvrdila europarlamentarka Željana Zovko. Uz to, 'prava igra' počinje tek otvaranjem 35, odnosno 33 poglavlja pregovora i preuzimanjem cijele pravne stečevine (acquis communautaire) Unije. S obzirom na stanje u BiH sve da i postoji najveća volja obje strane pregovori bi trajali desetak godina minimalno, a ovako se i to čini preoptimističnim. Ukoliko ih vodila 'trojka' i Dodik, Unije vidjeti nećemo nikada.

Svjesni toga, viđeniji pojedinci iz 'trojke' sada više ne govore o otvaranju poglavlja ove godine, nego do kraja mandata. Na ovo je suvišan bilo kakav komentar.

Proširenje pada u drugi plan

I jedan od najaktivnijih europarlamentaraca i jako dobar poznavatelj stanja na zapadnom Balkanu Tonino Picula je za N1 kazao kako obnova interesa EU za politiku proširenja koja se dogodila prošle godine pomalo jenjava. Dodaje kako se tijekom 2023. sve vratilo na staru rutinu nestabilnosti u pojedinim zapadnobalkanskim državama.

- Sve to samo hrani skepsu da će proširenje ponovno otići u drugi plan pogotovo jer je ovo zadnja puna godina Europskog parlamenta i Europske komisije pa neke druge teme dolaze u prvi plan. Ukoliko ne dobivate u kontinuitetu dobre vijesti od zemalja kandidatkinja teško d možete politiku proširenja jačati nekom potezima s europske strane. Bojim se da ovo nije dobro vrijeme kada se procjenjuje koliko brzo može ići politika proširenja. Mislim da ponovno ulazimo u jednu stagnantnu fazu, kazao je Picula. Smatra kako su mnogi neiskreni, ne samo s europske stane nego i političari na zapadnom Balkanu jer bi svaki sustavni napredak na neki način ugrozio i njihove pozicije s obzirom na izrazito koruptivni, autokratski način vladanja.  Ne zaboravimo kako su redom svi dužnosnici EU i nakon uspostave novih vlasti u BiH jasno i glasno poručivali kako nema niti milimetra približavanja Uniji ukoliko BiH ne ispuni sve ono što je stavljeno pred n