Iz njemačkog i norveškog veleposlanstva u Bosni i Hercegovini kažu za Radio Slobodna Europa (RSE) kako više ne mogu osigurati novac za deminiranje u Bosni i Hercegovini (BiH).

Ove dvije države su u proteklim godinama bile među vodećim donatorima u procesu deminiranja u BiH. Kao razloge navode to da su humanitarne potrebe u drugim konfliktima, poput Sudana, Ukrajine i Gaze, prema podacima Ujedinjenih nacija, veće nego u Bosni i Hercegovini.

-Stoga se moramo u skladu s našim humanitarnim mandatom više fokusirati na te regije, navode iz Veleposlanstva Njemačke u BiH na upit RSE o tome da li će u narednom periodu nastaviti financirati deminiranje u BiH.

-Njemačka je od 2022. i 2025. godine osigurala skoro 10 milijuna eura kako bi zajedno s humanitarnim partnerskim organizacijama pružila podršku za deminiranje, podizanje svijesti kod školske djece i lokalnih zajednica o sigurnom ponašanju na kontaminiranom području, te dala podršku preživjelim žrtvama od mina i neeksplodiranih sredstava za nabavku proteza, ističe se u odgovoru.

Milijunske donacije

Iz veleposlanstva Norveške u BiH kažu da je od 1996. godine ta zemlja izdvojila približno 38 milijuna eura za podršku domaćim vlastima, međunarodnim partnerima i organizacijama za deminiranje.

-Kako se humanitarne potrebe mijenjaju, posebno u zemljama suočenim s velikom i brzo rastućom kontaminacijom poput Ukrajine, naša pomoć mora biti usmjerena prema regijama s najhitnijim potrebama. Iz tog razloga prioriteti Norveške su se promijenili, te Bosna i Hercegovina nije među planiranim područjima za buduće financiranje deminiranja, dodaje se u odgovoru.

Na deminiranje je do sada uloženo gotovo milijardu maraka (oko 500 milijuna eura), od čega su dvije trećine novca dali strani donatori i međunarodne organizacije. Za potpuno okončanje deminiranja potrebno je još oko 250 milijuna eura, novca za koji u ovom trenutku nema osiguranog izvora financiranja. Prema posljednjim podacima, novca za deminiranje trenutno ima za ovu i iduću godinu.

Ugroženo 90.000 ljudi

U BiH još oko 90.000 ljudi živi u područjima u kojima postoji opasnost od mina. U zvaničnim podacima se navodi kako je 770 kvadratnih kilometara u zemlji i dalje kontaminirano minama i eksplozivnim ostacima rata.

Istovremeno, Bosna i Hercegovina priprema zahtjev za produženje roka svoje međunarodne obaveze da zemlju očisti od mina, koji ističe u ožujku 2027. godine.

Taj zahtjev, u skladu s međunarodnom protuminskom konvencijom, poznatijom kao Ottawa Treaty, BiH mora uputiti već u ožujku ove godine.

Novi Zakon o deminiranju je bio u javnoj raspravi, a o njemu svoje mišljenje treba dati i Vijeće ministara BiH. U slučaju da zakon bude usvojen, proces deminiranja bi se mogao završiti u idućih osam do devet godina.