Njemačka zbog galopirajuće energetske krize ograničava korištenje tople vode, prigušuje uličnu rasvjetu i zatvara bazene. Enorman rast cijena plina uslijedio je nakon što je Rusija prošloga mjeseca smanjila opskrbu plinom Njemačkoj i tako je gurnula u najgoru energetsku krizu od 1973. godine.

Uvoznici plina i komunalna poduzeća bore se za opstanak dok računi potrošača vrtoglavo rastu, piše Financial Times.

"Situacija je više nego dramatična. Socijalni mir u Njemačkoj u velikoj je opasnosti", rekao je Axel Gedaschko, čelnik federacije njemačkih stambenih poduzeća GdW.

Dok napetosti zbog ruske invazije na Ukrajinu rastu, dužnosnici strahuju da bi se situacija mogla i dodatno pogoršati. Rusija, naime, u ponedjeljak zatvara svoj glavni plinovod prema Njemačkoj, Sjeverni tok 1. Iako je rečeno kako će to trajati deset dana, a kao razlog se navodi planirano održavanje, mnogi u Berlinu boje se kako se isti više nikad neće niti otvoriti.

Njemačka je prošloga mjeseca poduzela ključan korak prema racionalizaciji plina kad je ministar gospodarstva Robert Habeck aktivirao drugu fazu plana za izvanredne situacije.

"Situacija na tržištu plina je napeta i nažalost, ne možemo jamčiti da se neće pogoršati. Moglo bi postati kritično i na to moramo biti spremni", izjavio je u utorak i dodao kako se on već sad kraće tušira. Također je apelirao na građane da štede energiju, a mnoge općine, kao i vlasnici nekretnina odmah su poslušali njegov savjet.

Najveća njemačka tvrtka za nekretnine Vonovia u četvrtak je priopćila kako će svojim stanarima između 23 i 6 sati, kada krene sljedeća sezona grijanja, sniziti temperaturu plinskog centralnog grijanja na 17 stupnjeva Celzijevih. Kažu kako će se tom mjerom uštedjeti 8 posto na troškovima grijanja.

Stambena udruga u saskom gradu Dippoldiswaldeu, u blizini češke granice, ovoga tjedna otišla je i korak dalje - odlučila je, naime, smanjiti opskrbu toplom vodom pa se stanari sad njome mogu tuširati između 4 i 8, 11 i 13 sati te 17 i 21 sati.

"Moramo štedjeti za zimu", priopćili su.

A ovakve mjere u nadolazećim tjednima mogle bi postati nova rutina. Helmut Dedy, čelnik njemačke udruge gradova, rekao je kako cijelo društvo sad mora smanjiti potrošnju energije.

- Situacija je vrlo ozbiljna. Već sad je jasno da ćemo morati napustiti svoju zonu udobnosti. Štedimo ljeti kako bismo zimi imali tople stanove. Svaki kilovatsat koji uštedimo pomaže da se još malo napuni skladište plina - izjavio je. Apelirao je na gradska vijeća diljem zemlje da poduzmu hitne mjere kao što su gašenje semafora noću, zatvaranje tople vode u muzejima i sportskim centrima, podešavanje klima uređaja i prestanak osvjetljavanja povijesnih građevina.

Neki su mjere već poduzeli. Tako okrug Lahn-Dill u blizini Frankfurta najavljuje da će od sredine rujna isključiti toplu vodu u svojih 86 škola i 60 sportskih dvorana. Nadaju se da će ovim potezom uštedjeti 100.000 eura na troškovima energije, a Düsseldorf je privremeno zatvorio svoj veliki kompleks bazena Münster-Therme. Berlin je pak na otvorenim bazenima smanjio temperaturu za dva stupnja, dok Köln prigušuje uličnu rasvjetu na 70 posto pune snage od 23 sata.

Mnogi stanovnici ponovno aktiviraju peći i kamine na drva, a porasla je i prodaja drva za ogrjev, drvenih peleta, ugljena, plinskih kanistera te patrona.

Financial Times piše kako je nejasno koliko će ovakve mjere ublažiti učinak viših računa za grijanje. U federaciji njemačkih stambenih poduzeća GdW kažu kako će rat u Ukrajini povisiti cijene energije za potrošače između 71 i 200 posto, čime će, u odnosu na 2021., dodatni godišnji troškovi porasti od 1000 do 2700 eura za jednočlano kućanstvo i do 3800 eura za četiri osobe.

A ako njemački parlament usvoji novi zakon, troškovi bi se mogli još više povećati. Vlada bi, naime, mogla nametnuti hitne namete svim potrošačima plina kako bi se troškovi viših cijena ravnomjernije rasporedili. Zakon je osmišljen kako bi se spriječilo da uvoznici plina postanu insolventni, što je scenarij za koji se ministri pribojavaju da bi mogao uzrokovati krah cijeloga sektora. Uniper, najveći uvoznik ruskoga plina u Njemačkoj, već pregovara s dužnosnicima o državnoj pomoći za koju stručnjaci kažu da bi mogla iznositi čak devet milijardi eura, piše Jutarnji list.