Njemačka uz Schmidta
Piše: V.S.Herceg
mostar@dnevni-list.ba
Ministar vanjskih poslova Njemačke Johann Wadephul posjetom Bosni i Hercegovini i sastankom s visokim predstavnikom Christianom Schmidtom u nedjelju, 17. studenoga, počeo je svoj niz posjeta držama zapadnog Balkana. Wadephul se nakon Schmmidta sastao i sa srpskom članicom Predsjedništva BiH Željkom Cvijanović.
Njemački ministar naglasio je značaj partnerstva zemalja EU-a sa zapadnim Balkanom, i bržem približavanju ka članstvu, a u svjetlu europskog puta naglašena je nužnost reformi - borbe protiv korupcije i vladavine prava. No, poseban naglasak je bio na njemačkoj podršci Schmidtu i zaštiti osnovnih principa Daytona, kao i da je ključan suverenitet BiH u cjelini.
Ovime je Njemačka, u vremenu snažnih pritisaka iz Republike Srpske, ali i Rusije, dala jasnu podršku visokom predstavniku u BiH Christianu Schmidtu koji je, na tu dužnost došao kao njemački prijedlog. To je ujedno i poruka Dodiku. Sam Schmidt je istaknuo kako je posjeta njemačkog ministra vrlo važna te kako dolazi u ključnom trenutku.
Njemačka obustavila ulaganja u RS zbog Dodika
Ovaj posjet dolazi nakon duge kampanje vlasti u RS-u predvođene bivšim predsjednikom RS-a i predsjednikom vladajućeg SNSD-a Milorada Dodika protiv visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta. Dodik ne prizna legitimiteti niti legalitet ovog visokog predstavnika, a koji je bio njemački prijedlog za tu dužnost te traži njegovo "istjerivanje iz BiH" i zatvaranje Ureda OHR-a. Sam Schmidt "preživio" je sramne uvrjede od Dodika koji s ovakvom retorikom nastavlja i dalje.
No, za podsjetiti je kako je na inicijativu Dodika, Vlada Republike Srpske (RS) 5. travnja ove godine zabranila je boravak Anni Luehrmann, njemačkoj ministrici za Europu i klimu na području tog entiteta i to je njihov odgovor nakon što su Njemačka (i Austrija) dan ranije uvele sankcije predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku, predsjedniku Vlade RS-a Radovanu Viškoviću i predsjedniku NSRS-a Nenadu Stevandiću zbog ugrožavanja ustavnog poretka BiH.
Njemačka vlada je nakon 2023. godine postupno obustavila projekte i investicije u RS-u, navodeći kao razlog secesionističku politiku vlasti tog bh entiteta na čijem je čelu predsjednik Milorad Dodik, a koji je, kako je navedeno iz veleposlanstva Njemačke u BiH, "dodatno eskalirao političku krizu" te da je "konačni prekid projekata logičan slijed".
Nema zaobilaznica na putu prema EU
"Institucije zemlje imaju našu punu podršku. Kada je riječ o EU putu, bit ću jasan. Uvjeti iz 2022. godine moraju biti ispunjeni. Prvo i osnovno je vladavina prava i jačanje demokracije. Njemačka je spremna podržati BiH u tom pogledu i procesu. Njemačka njeguje vrlo bliske ekonomske odnose s BiH. U svim ovim razgovorima, riječ će biti o tome kako Zapadni Balkan može brže i bolje približiti EU. U vremenima rastućih trvenja, ovo je više nego ikada investicija u mir, sigurnost i blagostanje Europe. Jedno je pri tome jasno, proces pristupanja jest i ostat će proces koji je baziran na učinku. To znači da zemlje Zapadnog Balkana moraju provesti duboke i često teške reforme. Nema tu zaobilaznica”, naglasio je Wadephul.
On je naglasio kako Njemačka može otvoriti put ka EU, ali kako je taj posao koji je mora djelima dokazati te da je to odlučnosti političara i institucija u BiH. Pri tom se osvrnuo i na zaštitu temeljnih principa Daytonskog sporazuma za što je istaknuo ključnu važnost.
“Mir i važnost u srcu Europe jeste i ostat će naša obveza. Zato i institucije ove zemlje koje su nastale u skladu s Daytonskim mirovnim sporazumom uživaju naše puno povjerenje. O tome smo razgovarali Schmidt i ja. On je nadležan za provođenje civilnog dijela Daytonskog sporazuma i to je od iznimne važnosti. Zajedno želimo nastaviti napore i podržati BiH na putu ka EU”, zaključio je njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul.
Schmidt: Vrlo važna posjeta u ključnom trenutku
Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt nakon sastanka s ministrom Johannom Wadephulom istaknuo je značaj njegovog posjeta BiH, kazavši i kako je došao “u zemlju koja je pretrpjela puno katastrofalnih iskustava”.
“Sada smo okrenuti budućnosti, ovo je vrlo važna posjeta u ključnom trenutku. Nakon teških mjeseci, vrlo teških mjeseci, sada postoji razlog za veći optimizam. Postoji razlog za nadu da su institucije u BiH spremne na konstruktivan način suočiti se s izazovima”, rekao je Schmidt.
Dodao je da su u proteklim mjesecima određene institucije pokazale neočekivano visok stupanj otpornosti i sposobnosti za odupiranje izazovima koji su se našli ispred njih.
“Također pohvaljujem vrlo važnu ulogu međunarodne zajednice u ovoj godini, dakle 30 godina nakon što je Daytonski sporazum okončao patnje rata. Ova zapažanja govore da budemo optimističniji u napretku BiH ka članstvu u EU. Međutim, još puno toga se treba uraditi i to ostaje čvrsto u rukama domaće političke klase i posebno u rukama naroda, u rukama birača”, rekao je Schmidt.
Govoreći o ulozi međunarodne zajednice Schmidt je istaknuo kako je “međunarodna zajednica spremna pružiti pomoć gdje je potrebno”, uz napomenu da OHR ostaje privržen mandatu koji je zasnovan na Daytonskom sporazumu i Ujedinjenim narodima.
“Ministre Wadepuhl, vaša posjeta je vrlo snažan signal da BiH nije sama. Kao Visoki predstavnik želim se zahvaliti Njemačkoj i vama osobno za podršku koju meni pružate”, zaključio je Schmidt.
Cvijanović: Vrijeme za okončanje međunarodne supervizije u BiH
Nakon Schmidta, njemački ministar vanjskih poslova susreo se sa srpskom članicom Predsjedništva bih Željkom Cvijanović. I ovom prilikom govorio je o europskoj perspektivi zemalja Zapadnog Balkana.
“Za BiH to konkretno znači da uvjeti koji su utvrđeni u listopadu 2022. godine na putu ka EU moraju prvo biti ispunjeni prije nego će biti napredak u procesu proširenja. To se prije svega odnosi na područje vladavine prava i jačanje demokracije”, rekao je Wadepuhl.
“Cvijanović je izrazila opredijeljenost ka europskom putu BiH, naglasivši kako je jasno da se ona ka EU ne može kretati kao strani protektorat. Ukazala je kako je krajnje vrijeme da se okonča međunarodna supervizija u BiH, a da punu odgovornost za procese preuzmu domaće institucije i demokratski izabrani predstavnici na svim razinama vlasti”, priopćeno je iz Ureda članice Predsjedništva Željke Cvijanović.
Kako je priopćeno, Cvijanović je ukazala na važnost izbalansiranog pristupa inozemnih aktera prema svim konstitutivnim narodima u BiH, te punog uvažavanja njene decentralizirane ustavne strukture.
Turneja po zapadnom Balkanu počela s BiH
Ministar vanjskih poslova Wadephul putuje danas u šest država Zapadnog Balkana, geopolitički značajnu regiju za Europu. Cilj putovanja je podržati proces pristupanja EU ovih šest zemalja, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Albanije, Srbije, Kosova i Sjeverne Makedonije i dobiti uvid iz prve ruke u tekuće reforme.
Kako je najavljeno iz njemačkog ministarstva, ovim putovanjem ministar vanjskih poslova Wadephul šalje snažan signal podrške procesu pristupanja i naglašava stratešku važnost regije za Europu. Posjet slijedi nakon sastanka ministara vanjskih poslova Berlinskog procesa u Belfastu u rujnu i naglašava visoki geopolitički prioritet Zapadnog Balkana i za Njemačku i za EU.
Šest zemalja Zapadnog Balkana sastavni su dio europske obitelji. Njemačka ih predano i ambiciozno podržava na njihovom putu prema članstvu u EU. Po prvi put nakon dugo vremena postoji realna šansa da će proces pristupanja postići značajan napredak. Mnogi ljudi u regiji imaju velika i legitimna očekivanja da će se intenzivni napori na tom putu isplatiti – kako predviđa proces temeljen na zaslugama.
Geopolitički značaj: Europska perspektiva za Zapadni Balkan
“U geopolitički napetom vremenu, obilježenom brutalnim ratom u Ukrajini i rastućim utjecajem autoritarnih država poput Rusije i Kine, proširenje EU je od strateške važnosti – za zemlje kandidatkinje, ali i za nas.
Posebno u vremenima geopolitičkih previranja, samo snažna, ujedinjena Europa može dugoročno jamčiti napredak, sigurnost i slobodu našeg kontinenta. O tome ću razgovarati sa svojim kolegama u šest država Zapadnog Balkana i naglasiti da Europa nije daleko obećanje, već njihova konkretna budućnost”, izjava je njemačkog ministra u najavi posjeta zemljama zapadnog Balkana.
Istaknuo je kako su za napredak procesa pristupanja, reforme u regiji su ključne, posebno u pogledu borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala te poštivanja temeljnih demokratskih vrijednosti poput vladavine prava.
“Mnogi su spremni provesti dalekosežne reforme za budućnost u EU. Svatko tko želi postati dio ove pravne zajednice i ovog gospodarskog područja mora preuzeti odgovornost – čak i ako to zahtijeva teške korake. Vladavina prava, borba protiv korupcije i zaštita temeljnih prava su neizostavne. Naši NATO partneri, Crna Gora i Albanija, posebno su nedavno postigli značajan napredak; ostale zemlje još uvijek imaju puno toga za nadoknaditi”, stoji u njegovoj izjavi.
Podrška procesu reformi i energetskoj neovisnosti
On je naglasio kako je, uz napredak političkih i ekonomskih reformi, energetska neovisnost regije središnja tema njegovog posjeta zemljama zapadnog Balkana.
“Neke zemlje zapadnog Balkana i dalje su uvelike ovisne o uvozu energije iz Rusije. Da bi dugoročno postale neovisnije i suverenije, ključno je dalje unaprijediti proces transformacije ne samo politički, već i ekonomski i energetski. Za zemlje Zapadnog Balkana, diverzifikacija njihovih energetskih izvora ključna je za jačanje njihove dugoročne neovisnosti i suvereniteta. Mi u Njemačkoj znamo koliko to može biti bolno, ali i nužno”, rekao je Wadephul u najavi diplomatske turneje.
Borba protiv antieuropskih dezinformacija
Putovanje ministra vanjskih poslova Wadephula kroz Zapadni Balkan šalje snažan politički signal: Njemačka ostaje pouzdan partner na putu prema članstvu u EU. Istodobno, Wadephul naglašava važnost odlučnog provođenja reformi u zemljama regije i jasne predanosti vrijednostima i politikama EU.
Ministar Wadephul je na kraju kazao: “Reforme i jasna predanost zajedničkim vrijednostima preduvjeti su za pristupanje EU. Oni također čine osnovu stabilnih, demokratskih država koje štite manjine, otvaraju put gospodarskom rastu i ostaju nepokolebljive u svom odabranom smjeru, unatoč svim pokušajima dezinformacija i manipulacija od strane autoritarnih država poput Rusije”.