Bosanskohercegovački nacionalisti rade na uništenju države, s izgledom za uspjeh. Kremlj ih podupire, Zapad im dopušta, piše u komentaru Alexandera Rhoterta za Sueddeutsche Zeitung.
-Frakcije unutar koalicije 'Semafor' odvažile su se na iskorak. U Bundestagu su podnijele rezoluciju pod nazivom: ´Pomoć BiH na putu ka boljoj budućnosti´, koja je prošloga tjedna trebala biti usvojena na plenarnoj sjednici, ali sada ju najprije treba predstaviti u odborima Parlamenta. Prema informacijama iz stranačkih krugova, zastupnik SPD-a u Bundestagu Josip Juratović, podrijetlom iz Hrvatske, izvršio je utjecaj na stranku kako bi spriječio osudu nacionalističkog vođe Hrvata Dragana Čovića, koju je sadržavala rezolucija. Čović i čelnik bh. Srba Milorad Dodik su opisani kao ´nacionalisti´ i osobe koje rade na tome da unište BiH kao državu. Ta politika, navodi se dalje u rezoluciji, zahtijeva odlučan, žestok otpor EU, piše u komentaru Rhotert za navedeni njemački list.
-Rijetko se čuju tako jasne riječi o BiH ali one su nužne jer je regija u opasnosti biti uvučena u vrtlog ukrajinskog rata, ocjenjuje list te navodi niz, kako ih naziva, 'izgreda' iza kojih stoje Milorad Dodik i Dragan Čović te postavlja pitanje što, zapravo, radi visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt.
-Svi ti izgredi nisu uspjeli pokrenuti čuvara mirovnog sporazuma iz 1995., visokog predstavnika, da intervenira. Njegov problem je bliskost sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem kojem on često pripisuje ´umjereni utjecaj´ u BiH. To da su Vučić i Dodik uigrani dvojac s identičnim ciljevima on potpuno negira. Čak i prijetnje smrću koje su mu upućene u Dodikovom prisustvu Schmidt je ignorirao, argumentira Sueddeutsche Zeitung.
-Time on ohrabruje takve političke huligane. On nije smatrao potrebnim ni kritizirati neustavne manifestacije kao što su Dodikova vojna parada. To bi, doduše, bilo više simbolične naravi, ali simbolika je na Balkanu itekako važna. Schmidt je prvi visoki predstavnik u 27 godina kojem je uspjelo da mu sve stranke, akteri i same građanske i građani ne vjeruju. Jedan od njegovih prethodnika, Pady Ashdown, je, nasuprot tome, nekoć u anketama redovito bio najpopularniji političar u zemlji. Onaj kome sve to odgovara sjedi u Moskvi. Putinu bi dobro došlo otvaranje drugog fronta na Balkanu. S pomoću jednostavne investicije, mogao bi postići maksimalan povrat: BiH nije na periferiji EU-a, već u njenom unutarnjem dvorištu. Nova secesija i nasilje bi se iz BiH mogli vrlo brzo preliti na druge zemlje bivše Jugoslavije. Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Kosovo, kao i sama Srbija su sve multietničke, krhke zemlje. Rad na izgradnji mira na kojem Zapad radi posljednjih 27 godina je akutno ugrožen. Desetine milijardi eura su Washington i Bruxelles ovdje uložili a BiH je najveći razvojni projekt od Maršalovog plana nakon Drugog svjetskog rata. Mora biti jasno: svaka politika popuštanja generira sve žešće srpske provokacije. To stvara vrlo otrovnu smjesu sličnu ranim 1990-ima. Odluka da se nakon napada Moskve na Ukrajinu udvostruče mirovne snage EU u BiH korak u pravom smjeru. Ali, ipak, samo jedan korak. Bruxelles bi trebao opskrbiti legitimne bh. sigurnosne institucije, tj. oružane snage, državnu policiju i graničnu stražu, suvremenim oružjem. U slučaju da se to dogodi, EU će također biti pošteđena još jedne rasprave o isporuci oružja. U suprotnom se nitko ne treba čuditi ako jednog jutra u Banja Luci osvanu Putinovi ´mali zeleni čovječuljci´ kao na Krimu 2014., zaključuje se u komentaru Sueddeutsche Zeitung.