Norveška će angažirati vojsku radi zaštite svojih naftnih i plinskih postrojenja od moguće sabotaže, nakon što su napadnuta dva ruska plinovoda koja dovode plin u Europu, rekao je u srijedu norveški premijer. 

Curenje plina kao rezultat moguće sabotaže otkrivene na plinovodima Sjeverni tok u utorak izazvalo je pomutnju na energetskim tržištima i povećalo sigurnosne zabrinutosti.

Norveška je trenutno najveći europski opskrbljivač plina i vodeći globalni opskrbljivač naftom. Ima više od 90 plinskih i naftnih polja na moru, od kojih je većina povezana s mrežom plinovoda koji se protežu na oko 9000 kilometara.

"Vojska će biti vidljivija na norveškim naftnim i plinskim postrojenjima", rekao je premijer Jonas Gahr Stoere na konferenciji za medije.

Na napad bi se "odgovorilo zajednički s našim saveznicima", rekao je. Norveška je članica NATO saveza.

Na moru bi bila angažirana mornarica da štiti pomorska postrojenja, a na kopnu bi policija mogla pojačati svoju prisutnost na postrojenjima, rekao je.

NATO i Europska unija naglasile su potrebu da se zaštiti kritična infrastruktura i upozorili na "snažan i ujedinjen odgovor" ako bude više napada.

U ponedjeljak, Norveška agencija za naftnu sigurnost pozvala je na veći oprez zbog nepoznatih bespilotnih letjelica koje su viđene blizu norveških morskih plinskih i naftnih platformi, upozoravajući da mogu predstavljati rizik od nesreća ili namjernih napada.

Stoere je rekao u srijedu da se prelijetanje bespilotnih letjelica "uglavnom događalo u rujnu" i da su bile "različitih veličina" te da je njihova aktivnost bila "neuobičajena".

Međutim, ponovio je da nije vidio posebne prijetnje protiv norveškog plinskog i naftnog sektora na moru i nije zatražio vojnu pomoć od saveznika.