Kina više nije glavni sigurnosni prioritet Sjedinjenih Država, stoji u novoj Nacionalnoj obrambenoj strategiji Pentagona. Dokument, koji se objavljuje svake četiri godine, kao glavnu brigu ministarstva sada ističe sigurnost američke domovine i Zapadne hemisfere, navodeći da je Washington dugo zanemarivao "konkretne interese" Amerikanaca. Pentagon također najavljuje da će američkim saveznicima pružiti "ograničeniju" potporu, piše BBC, prenosi index.

Promjena
Ova promjena dolazi nakon prošlogodišnje objave američke Nacionalne sigurnosne strategije, u kojoj je navedeno da se Europa suočava s "civilizacijskim kolapsom", a Rusija se nije smatrala prijetnjom SAD-u. Moskva je tada izjavila da je dokument "uglavnom u skladu" s njezinom vizijom.

Za usporedbu, Nacionalna obrambena strategija iz 2022. godine kao glavni je obrambeni prioritet isticala "višedomensku prijetnju" Kine, dok je dokument iz 2018. "revizionističke sile" poput Kine i Rusije opisao kao "središnji izazov" američkoj sigurnosti.

Politika "tvrdokornog realizma"
Dokument na 34 stranice, objavljen u petak, uvelike osnažuje političke stavove koje je Trumpova administracija zauzela tijekom svoje prve godine povratka na vlast.

Tijekom tog razdoblja, američki predsjednik Donald Trump uhitio je venezuelanskog predsjednika Nicolása Madura, izvodio napade na navodne brodove s drogom u istočnom Pacifiku i na Karibima te je nedavno vršio pritisak na američke saveznike oko stjecanja Grenlanda.

Strategija potvrđuje da će Pentagon "jamčiti američki vojni i komercijalni pristup ključnim područjima, posebno Panamskom kanalu, Zaljevu Amerike i Grenlandu". U dokumentu se također navodi da će pristup Trumpove administracije biti "temeljno drugačiji od grandioznih strategija prošlih administracija nakon Hladnog rata". Dodaje se: "Dosta utopijskog idealizma; vrijeme je za tvrdokorni realizam."

Novi pristup Kini i saveznicima
Odnosi s Kinom trebaju se graditi kroz "snagu, a ne konfrontaciju". Cilj "nije dominirati Kinom; niti ih ugušiti ili poniziti", stoji u dokumentu. Za razliku od prijašnjih verzija strategije, Tajvan, samoupravni otok na koji Kina polaže pravo, ne spominje se.

Ipak, u dokumentu se navodi da SAD teži "spriječiti bilo koga, uključujući Kinu, da dominira nama ili našim saveznicima". Krajem prošle godine SAD je najavio veliku prodaju oružja Tajvanu vrijednu 11 milijardi dolara, što je potaknulo Kinu da kao odgovor održi vojne vježbe oko otoka.

Manja uloga SAD-a
Strategija također poziva na veću "podjelu tereta" među američkim saveznicima, navodeći da su partneri bili "zadovoljni" time što su dopuštali Washingtonu da "subvencionira njihovu obranu". Međutim, u dokumentu se odbacuje tvrdnja da to predstavlja pomak prema "izolacionizmu".

"Naprotiv, to znači fokusiran i istinski strateški pristup prijetnjama s kojima se suočava naša nacija", stoji u dokumentu, uz dodatak da se američki interesi ne žele poistovjećivati "s interesima ostatka svijeta - kao da je prijetnja osobi na drugom kraju svijeta ista kao prijetnja Amerikancu."

Umjesto toga, navodi se da će saveznici, posebno u Europi, "preuzeti vodstvo protiv prijetnji koje su manje ozbiljne za nas, ali značajnije za njih". Rusija, koja je prije gotovo četiri godine pokrenula potpunu invaziju na Ukrajinu, opisana je kao "uporna, ali upravljiva prijetnja istočnim članicama NATO-a".

Strategija također ocrtava "ograničeniju" ulogu SAD-a u odvraćanju Sjeverne Koreje, dodajući da je Južna Koreja "sposobna preuzeti primarnu odgovornost" za taj zadatak.

Reakcije svjetskih čelnika
U govoru na Svjetskom ekonomskom forumu ranije ovog tjedna, kanadski premijer Mark Carney rekao je da se stari svjetski poredak "ne vraća" i pozvao je druge srednje sile, poput Južne Koreje, Kanade i Australije, da se udruže.

"Srednje sile moraju djelovati zajedno jer ako nismo za stolom, mi smo na jelovniku", rekao je Carney na sastanku u Davosu. Istovremeno, francuski predsjednik Emmanuel Macron također je upozorio na "pomak prema svijetu bez pravila".