Nova studija: Svaka treća osoba dugo nakon korone ima problema s mozgom i psihom
Svaka treća osoba koja je preživjela covid-19 imala je neku neurološku ili psihijatrijsku dijagnozu šest mjeseci nakon infekcije, pokazalo je istraživanje više od 230.000 zdravstvenih kartona pacijenata objavljeno u časopisu The Lancet Psychiatry.
Studija je proučavala 14 neuroloških i mentalnih poremećaja. Udio ispitanika kojima su problemi prvi put dijagnosticirani bio je 12.84%.
Visoka stopa ozbiljnih poremećaja
Profesor Paul Harrison, vodeći autor studije sa Sveučilišta Oxford u Velikoj Britaniji, rekao je da su to stvarni podaci dobiveni na velikom uzorku pacijenata.
"Oni potvrđuju visoku stopu psihijatrijskih dijagnoza nakon covida-19 i pokazuju da se kod oboljelih javljaju ozbiljni poremećaji koji utječu na živčani sustav, poput moždanog udara i demencije. Iako su potonji puno rjeđi, značajni su, posebno kod onih koji su imali ozbiljnu bolest covid-19", rekao je.
"Iako su pojedinačni rizici za većinu poremećaja mali, ukupan učinak na cijelu populaciju može biti značajan za zdravstvene i socijalne sustave zbog razmjera pandemije i činjenice da su mnoga od ovih stanja kronična. Iz toga slijedi da zdravstveni sustavi moraju imati resurse koji će se moći nositi s očekivanim potrebama, kako u primarnoj, tako i u sekundarnoj skrbi", dodao je Harrison za službenu stranicu Sveučilišta u Oxfordu.
Neurološki poremećaji bilježe se od samog početka pandemije
Od samog početka pandemije covida-19 raste zabrinutost da bi preživjeli mogli biti u povećanom riziku od neuroloških poremećaja. Jedan od razloga za to je činjenica da je uočeno da covid-19 uzrokuje određene probleme koji se mogu povezati sa živčanim sustavom, poput gubitka njuha, kao i da može uzrokovati povećano zgrušavanje krvi. Također, znanstvenici su već ranije znali da neki virusi mogu napadati živčani sustav.
Jedna ranija pregledna studija iste istraživačke skupine utvrdila je da su osobe koje su preživjele covid-19 u prva tri mjeseca nakon infekcije imale povećani rizik od poremećaja raspoloženja i anksioznosti. Međutim, do sada nije bilo dovoljno podataka koji bi omogućili ispitivanje rizika od neuroloških i psihijatrijskih dijagnoza u šest mjeseci nakon infekcije.
Učestalost neurološkog ili mentalnog poremećaja je za 34% veća
U novom istraživanju analizirani su podaci iz elektroničkih zdravstvenih kartona 236.379 pacijenata s covidom-19 iz američke mreže TriNetX, koja uključuje više od 81 milijun ljudi. U analizu su bili uključeni pacijenti stariji od 10 godina koji su se zarazili virusom SARS-CoV-2 nakon 20. siječnja 2020. godine, a još su bili živi 13. prosinca 2020. Ova je skupina uspoređena sa 105.579 bolesnika s dijagnozom gripe i 236.038 bolesnika s dijagnozom bilo koje infekcije respiratornog trakta.
Sveukupno, procijenjena učestalost dijagnoze neurološkog ili mentalnog poremećaja nakon infekcije covidom-19 iznosila je 34%.
Najčešće dijagnoze nakon covida-19 bile su anksiozni poremećaji (koji se javljaju kod 17% bolesnika), poremećaji raspoloženja (14%), poremećaji zlouporabe supstanci poput droga i alkohola (7%) i nesanica (5%). Incidencija neuroloških problema bila je niža, a uključivala je ishemijski moždani udar (2.1%), izljev krvi u mozak (0.6% ) i demenciju (0.7%).
Rizik je osobito visok kod hospitaliziranih
Rizici od neurološke ili psihijatrijske dijagnoze bili su najveći kod pacijenata koji su imali teški covid-19, no nisu bili ograničeni isključivo na njih. Neurološka ili psihijatrijska dijagnoza dogodila se kod 38% hospitaliziranih, kod 46% pacijenata na intenzivnoj njezi te kod 62% onih koji su tijekom infekcije covidom-19 imali delirij, odnosno encefalopatiju.
Ovaj gradijent rizika odnosio se i na pojedinačne poremećaje. Primjerice, 2.7% ljudi koji su trebali intenzivnu njegu i 3.6% ljudi s encefalopatijom imalo je krvarenje u mozgu (u usporedbi s 0.3% osoba koje nisu bile hospitalizirane); 6.9% na intenzivnoj, odnosno 9.4% s encefalopatijom imalo je ishemijski moždani udar (u usporedbi s 1.3% koji nisu hospitalizirani); 1.7% na intenzivnoj, odnosno 4.7% s encefalopatijom razvilo je demenciju (u usporedbi s 0.4% nehospitaliziranih); i kod 2.8% na intenzivnoj, odnosno 7% s encefalopatijom dijagnosticiran je psihotični poremećaj (u usporedbi s 0.9% nehospitaliziranih).
Značajno češći problemi nego kod gripe
Autori su u svojem istraživanju također promatrali ljude koji su imali gripu i druge infekcije respiratornog trakta u istom vremenskom razdoblju kako bi razumjeli jesu li ove neurološke i mentalne komplikacije povezane posebno s covidom-19. Nakon uzimanja u obzir osnovnih zdravstvenih karakteristika, kao što su dob, spol, etnička pripadnost i postojeća zdravstvena stanja, sveukupno je postojao 44% veći rizik od dijagnoze neuroloških i mentalnih poremećaja nakon covida-19 nego nakon gripe i 16% veći rizik nakon covida-19 nego kod svih infekcija dišnih putova.
Iz svega navedenog autori zaključuju da covid-19 dovodi do većeg rizika od neuroloških i psihijatrijskih poremećaja od drugih bolesti uspoređenih u studiji.
Međutim, povećanje rizika ipak nije zabilježeno za sve poremećaje. Primjerice, nije bilo jasnih dokaza da covid-19 dovodi do povećanog rizika od Parkinsonove bolesti ili Guillain-Barréovog sindroma.
Potrebna su nova istraživanja kako bi se problemi spriječili i liječili
Dr. Max Taquet, koautor studije sa Sveučilišta Oxford u Velikoj Britaniji, rekao je da treba nastaviti s istraživanjima mogućih mehanizama koji uzrokuju probleme kako bi se oni spriječili i liječili.
"Naši rezultati pokazuju da su bolesti mozga i psihijatrijski poremećaji češći nakon covida-19 nego nakon gripe ili drugih respiratornih infekcija, čak i kada se pacijenti podudaraju po ostalim čimbenicima rizika", rekao je Taquet.