Skupština Hercegovačko-neretvanske županije usvojila je jučer Vladine izmjene i dopune Proračuna za tekuću, te Nacrt Proračuna za novu, 2023. godinu.
Na dnevnom redu bile su i izmjene i dopune financijskog plana Zavoda zdravstvenog osiguranja, kao i Prijedlog odluke o kreditnom zaduženju Županije za realizaciju projekta izgradnje, obnove i opremanja triju bolnica.
Premijer Neveko Herceg prije početka rekao je kako je njegova vlada uspjela svih minulih godina održati praksu usvajanja svih važnih financijskih dokumenata za narednu prije isteka tekuće godine, što omogućuje stabilno i sigurno funkcioniranje društva s početkom svake kalendarske godine. Proračun i dalje skrbi sve socijalne aspekte, a ima i snažnu razvojnu dimenziju.

• Planiramo zaduženje kod Razvojne banke od 15 milijuna maraka za dovršetak vitalnih projekata izgradnje i opremanja Klinike za dječje bolesti SKB-a i niza odjela dvaju drugih bolnica u HNŽ-u. Proračun za sljedeću godinu u konačnici će nadmašiti Proračun za 2022, rekao je, istaknuvši kako izmjene i dopune Proračuna iznose 325.500.000 KM.

Važni dokumenti
Tim dokumentom Vlada je potvrdila odgovornost u radu i racionalnost u upravljanju javnim financijama.

• Tako ćemo napraviti snažniji iskorak i dati punu potporu jedinicama lokalne samouprave za ideje usmjerene razvojno-socijalnim i infrastrukturnim projektima, kao i na svim drugim poljima. Potičemo gospodarstvo, poljoprivredu, turizam, povećavamo primanja svih proračunskih korisnika. Osim svih zakonom utvrđenih obveza, predvidjeli smo i šest milijuna maraka na ime dodatne potpore proračunskim korisnicima, uslijed rasta indeksa potrošačkih cijena. Potaknuti spomenutom krizom, predvidjeli smo i dodatnih tri milijuna domovima zdravlja, najavio je premijer HNŽ-a.
  Rebalansom Financijskog plana ZZO-a, predviđeno i dodatnih 13 milijuna maraka za zdravstvene ustanove. Herceg je jučer pozvao poslodavce i osnivače bolnica i domova zdravlja da iz tih sredstava (ukupno 16 milijuna KM), omoguće isplatu potpore zdravstvenim djelatnicima koji opravdano traže svoja prava, ali na pogrešnoj adresi.
• To treba jasno iskomunicirati. Županija nije osnivač tih ustanova, ali kontinuirano iznalazi načine kojim osigurava dodatne potpore i bolnicama i domovima zdravlja. U ovih 16 milijuna, koji su dodatni plus na sve što je za zdravstvo izdvojeno u 2022., ima dostatno prostora i za potporu zdravstvenim djelatnicima. Tu mislim na iznos od 1.080 KM po korisniku, ali i za podmirenje niza drugih obveza i tekućih troškova, precizirao je Herceg.
  Podsjetio je kako je Županija prošlog tjedna izmirila gotovo tri milijuna maraka na ime nabave udžbenika za sve osnovce, od čega su u potpunosti rasteretili sve općine i gradove. Nastavljena je i potpora za znanstvenike, kao i za projekte dvaju sveučilišta, ustrajavajući u stipendiranju i subvencioniranju više od 2.500 studenata. I ove će godine u županijska tijela i ustanove će se primiti značajan broj vježbenika koji će na taj način steći prva radna iskustva.
  Dotaknuo se i problema Zračne luke Mostar, kazavši kako Županija nije njen osnivač, ali i kako se ne bježi od toga da se pomogne, jer je aerodrom bitan za razvoj Hercegovine. Apostrofirao je subvencije Vlade HNŽ-a iz prošlosti, koje su dio sredstavauloženih u Zračnu luku.
• To je bio pokušaj oživljavanja. Željeli smo pomoći i tako pospješiti razvoj turizma u Županiji. Ponavljam, većinski vlasnik aerodroma je Grad Mostar. Oni moraju naći načina da to profunkcionira. Da li će to biti obnova, dokapitalizacija, privatizacija… ne znam, ali nešto se konačno mora dogoditi. Izdvajanja se stalno povećavaju. Naravno, korona je učinila svoje. Ovo je postkorona i prava rješenja nam trebaju, konstatirao je Herceg.
  Član rukovodstva Skupštine Tomislav Martinović dokakao se problema u radu MUP-a HNŽ-a. Vlast, kako kaže, radi sve da se napravi iskorak kada je u pitanju pozicija i status policije u Županiji. Uskoro će se dodijeliti činovi ravnatelju policije i njegovom zamjeniku, a tu su i tehnička pitanja koja se odnose na usklađivanje novog zakona.
• Time bismo posao doveli do kraja. Potrebno je uvojiti i podzakonske akte kako bi priča dobila novu dimenziju. Prema dostupnim informacijama već se radi popuna određenih pozicija u okviru Uprave policije. Potrebna su i nova činovanja. Policajaca najviše nedostaje. Kada proces činovanja provedemo do kraja ići će natječaj za prijem policije. To nije proces koji se može brzo završiti. Vjerujemo da ćemo do kraja naredne godine to popuniti, navodi Martinović.

HNS i Osmorka

• Sve ćemo nastojati ispratiti kroz proračune. Imamo i nova zaduženja koja se odnose na zdravstvene ustanove, ali i na zdravstvene djelatnike, rekao je.
  Zastupnik SDP-a Ismet Lulić govorio je o pregovorima za formiranje nove vlasti u HNŽ-u. Kako stvari stoje najbliži da formiraju većinu su stranke HNS-a i Osmorke.
• Iskustvo kaže da ćemo biti posljednja županija koja će dobiti vlast. Nadam se da će ubrzo do toga doći. Možda već u prvoj polivini siječnja. Želimo vlast koja će raditi u interesu građana. Nadam se da ćemo se uspjeti dogovoriti. Mi smo spremni formirati vlast sa strankama HNS-a. Interesira nas program. Ako uspijemo građani i javnost će lakše moći pratiti i cijenti rad Vlade, rekao je Lulić.
  Najavio je novu rundu pregovora u idućim danima.
  H. Ž.