Državni i entitetski premijeri prije nekoliko dana su dogovorili aktiviranje novog ciklusa pregovora i  aranžmana sa MMF-om. 

Pandemija koronavirusa poharala je našu ionako rovitu ekonomiju i jezivo je i površno kalkulirati kakve će biti te konačne crne brojke i neizvjesna budućnost.

Alarmantno stanje

Očigledno je da su Zoran Tegeltija, Fadil Novalić i Radovan Višković, bolje reći stranački mentori Bakir Izetbegović i Milorad Dodik uz suglasnost trećeg mecene Dragana Čovića, shvatili da je upaljeno crveno svijetlo i da  su sustavi u državi na izdisaji.

Pribaližava se kraj godine, trezori su posušeni, pomalo se svode računi i stidljivo treba planirati iduću proračunsku godinu i pokušati oronulu ekonomiju podići s koljena.

Nažalost, ovoga puta je bilo vrlo lako uprti prstom u izbavitelja. Jedini izlaz su nova zaduženja kod MMF-a i Europske komisije. Tegeltija, Novalić i Višković su zakopčani do grla, nisu željeli javnost opterećivati i zabrinjavati brojkama, međutim ekonomskim stručnjacima je kristalno jasno da je BiH i  njezinim nižim razinama žurno potrebno dvije do tri milijarde maraka, a u nekom petogodišnjem razdoblju, kako su nedavno izračunali stručnjaci poput Zlatka Lagumdžije, i barem pet milijardi eura.

Predsjedatelj Vijeća ministara Zoran Tegeltija je potvrdio kako će se pregovori sa MMF-om i EK i svoditi na taj vremenski rok. 

Nema milostinje

– Radi se o mjerama koje su teške od dvije do tri milijarde KM, na tome radimo već 15 dana. Korona zakon je početni paket, predstoje nove mjere, koje se rade zajednički s međunarodnim akterima. Išli smo do granica za koje možemo garantirati da ih možemo podržati, ovo će trajati do šest mjeseci i nakon toga će biti iscrpljen fiskalni dio Federacije BiH – kazao je još prije nekoliko mjeseci Fadil Novalić,predsjednik Vlade FBiH.  

Dobio je  puno manje novca pod specifičnim uvjetima, međutim,  poražavajuća je činjenica da je u  izbušeno gospodarstvo upravo Federacija  ubrizgala jedva 90 od obećanih 500 milijuna maraka. Danas su cifre nužnog  kreditnog zaduženja već astronomske u eurima.

Spasonosne financijske injekcije, međutim nema kao milostinje, ona ima svoju cijenu i krute uvjete, a to je uvijek u BiH ogroman problem.   

Vlasti u BiH, prednjačila je Federacija, u bližoj prošlosti su u nekoliko navrata izigrali obećanja iz pisma namjere da će pokrenuti reforme, sklapali su aranžmane sa MMF-om, a onda ih naprasno prekidali nakon uplata jedne ili dvije tranše. 

Fadil Novalić i prije nekoliko dana  simptomatično već najavljuje spas  proračuna, ali izbjegava komentirati uvjete i dati jamstva da će ih premijer i njegova SDA bezuvjetno ispuniti.  

Novo zaduženje od MMF-a koje se planira, ići će, kako najavljuje Federalni premijer Novalić, logično, za proračunsku održivost uz jamstvo:

"Da ćemo držati proračunsku ravnotežu pod svaku cijenu. Znači, to je jedno. Uz pomoć stranog novca, ne domaćeg, domaći ostavljamo za gospodarske subjekte".

Uvjeti

U javnom prostoru se predviđa da će međunarodne financijske kuće tražiti  famoznu reformu uprave, zatim zdravstva, nadzor nad javnim nabavkama, ali i ono, za Federaciju i SDA najbolnije, reformu javnih kompanija. 

Treba li uopće podsjećati kako su se Bakir Izetbegović i njegova stranačka klika najviše tvrdoglavo opirali i spomenu prodaje BH Telekoma, Elektroprivrede i drugih državnih korporacija. Ako se u njhovoj prodaji ustraje to bi moglo opet dovesti do devastiranju kriznih aranžmana i novih   nevolja.    

Pregovori predstavnika Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) o novom aranžmanu s vlastima u BiH počeće idućeg mjeseca, a uvjeti pod kojima će kredit biti odobren zavise od vrste programa koji će biti realiziran. Rezidentni predstavnik MMF u BiH Andrew Jewell rekao je da pregovori s vlastima u BiH još nisu počeli i tek se površno dotaknuo nekih  važni  detalja.

“Nije još donesena odluka koliko će kredit iznositi, ni pod kojim uvjetima  će biti odobren. O ovim pitanjima ćemo razgovarati sa predstavnicima vlasti sljedećeg mjeseca. Uvjeti kredita ovise od vrste programa. Različiti programi imaju i različite uvjete otplate. S vlastima se još nismo dogovorili o vrsti programa”, rekao je Jewell.

On je dodao da bi, ako se sve bude odvijalo po planu, novi program mogao biti odobren do kraja godine. Na  vrhuncu prvoga vala pandemije COVID-a 19 BiH je  od MMF-a dobila interventnih 330 milijuna eura za  saniranje  razornih šteta.

Podsjećamo, naša je zemlja sa MMF-om u rujnu  2016. godine zaključila prošireni aranžman vrijedan 1,07 milijardi KM i od tada su isplaćene dvije tranše u iznosu od 153,78 milijuna KM i 145 milijuna KM. Taj aranžman je   vulgarno i bez posebnog objašnjenja prekinut 2018. godine.

“Na zahtjev vlasti u BiH prošireni aranžman je službeno otkazan u travnju  ove godine prije nego što su doznačena urgentna sredstva u okviru instrumenta za brzo financiranje”, upozorio je rezidentni predstavnik MMF-a  Jewell.

S druge strane Zoran Tegeltija je potvrdio kako bi se sastanak s čelnicima MMF-a mogao dogoditi u Sarajevu u listopadu te da vjeruje da bi pregovori mogli biti okončani u roku od dva mjeseca.
"Ta sredstva će služiti kako bi se eliminirale posljedice koronavirusa, ali i pokrenuli novi investicijski ciklusi. Također će biti otvoreni i pregovori s Europskom komisijom oko makro financijske pomoći, a insisitirat će se da ona ne bude vezana za jednu godinu, već pet ili šest godina.“
Posljednja sredstva koja je BiH doznačio MMF izazvala su pravu političku krizu oko njihove podjele, a dugo su čekala raspoređivanje nižim razinama   na računu Centralne banke.

Da su zbog potrebe novog kruga zaduživanja i za domaće vlasti prijeko potrebnih sredstava počeli neki procesi svjedoči i nedavni  sastanak predsjednika Vlade Republike Srpske Radovana Viškovića s predstavnicima međunarodnih financijskih institucija o, kako je navedeno, "reformi javnih preduzeća, što je jedna od strukturnih reformi u narednom periodu za koje je Republika Srpska veoma zainteresovana".
Reforma javnih preduzeća, osim reforme zdravstvenog sektora, bit će jedna od najznačajnijih poluga novog programa s MMF-om za koji je Republika Srpska već izrazila zainteresovanost, znakovito je  iz vlade ovog entiteta.
U narednom periodu bit će održan niz sastanaka na tehničkoj razini da bi bila sačinjena mapa puta za reformu javnih preduzeća u Republici Srpskoj, te identifikovane specifične oblasti za koje svaka od međunarodnih financijskih institucija može pružiti pomoć. Indikativno je i zabrinjavajuće da o  reformi javnih kompanija Novalić još ne progovara.

Dinamično razdoblje

Nije zgorega podsjetiti i upozoriti kako je Ukrajinski parlament odobrio potpisivanje ugovora s Europskom komisijom, koji obuhvaća kreditno zaduživanje od 1,2 milijarde eura, ali i međunarodnu kontrolu javnog sektora.
Da bi Ukrajina dobila ovu kreditnu tranšu, Bruxelles je od Kijeva tražio, što obuhvaća ugovor, kontrolu javnih nabavki, zapošljavanja i poslovanja državnih kompanija, posebno kompromitiranih posljednjih godina, a koje će po novom kontrolirati neovisni revizori Europske komisije. Slične stvari je Bruxelles tražio i od  BiH koja od EU očekuje 250 milijuna eura kreditnih sredstava, a nalazi se u istoj kreditnoj skupini kao i Ukrajina.
Očigledno je da pred BiH, a poglavito pred  Federacijom, predstoje vrlo dinamično razdoblje izmreženo teškim izazovima i bolnim potezima.  Za razliku od nekih komotnijih vremena koja su dopuštala i varanja i prekide aranžmana, ovoga puta fatalni koronavirus dirigira groznom situacijom, što  možda u konačnici i ne mora biti tako loše. J. S.