Komitet za vanjske poslove Europskog parlamenta će uskoro ponovo razmatrati stanje u Bosni i Hercegovini. Poznat je sadržaj izvještaja kojima će članovi komiteta biti informirani o Bosni i Hercegovini, piše klix.ba.

Sjednica komiteta je zakazana za 20. april, a izvjestilac Paulo Rangel je pripremio izvještaj koji sadrži šest poglavlja. Izvještaj se odnosi na (ne)funkcionalnost institucija, proces pomirenja, reforme, vladavinu prava, ljudska prava te vanjsku politiku i sigurnost.

(Ne)funkcionalnost institucija

Ocjena je da institucije sporo rade na procesu pristupanja Evropskoj uniji. Institucije su pozvane da ispune 14 ključnih prioriteta, uslova za dobijanje kandidatskog statusa za članstvo u Uniji.

Napomenuto je da to podrazumijeva nezavisnost pravosuđa, osnaživanje vladavine prava, intenziviranje borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, osiguravanje medijskih sloboda, stvaranje uslova za djelovanje organizacija civilnog društva i zaštitu ugroženih kategorija društva.

Također je pozvano na demokratsku transformaciju Bosne i Hercegovine na "principima jednakosti i nediskriminacije građana i konstitutivnih naroda". Napomenuto je da Dejtonski mirovni sporazum obavezuje na primjenu odluka Ureda visokog predstavnika (OHR).

Nije izostao ni osvrt na izmjene Izbornog zakona u kojem je naglašeno da se treba postići "uravnotežen dogovor kojim će se ispuniti pravila demokratskog upravljanja te osigurati transparentnost i integritet izbornog procesa".

Osuđeno je povlačenje Republike Srpske iz državnih institucija.

Proces pomirenja

U EU su pri stavu da su procesuiranje ratnih zločina i rješavanje pitanja nestalih osoba doprinosi pomirenju nakon posljednjeg rata.

Pozdravljena je odluka bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka da nametne zakon o negiranju genocida u Srebrenici i drugih ratnih zločina. Osim toga, osuđuje se "svaki oblik historijskog revizionizma, poricanje, minimiziranje ili veličanje ratnih zločina".

Reforme

U poglavlju o reformama je također istaknuto da se izmjenama Izbornog zakona moraju osigurati jednakost i nediskriminacija svih građana. Kako je navedeno, Bosna i Hercegovina treba biti potpuno funkcionalna i inkluzivna država.

Za javnu upravu je napomenuto da mora biti depolitizirana, odgovorna u radu te da unutar nje na različitim razinama mora postojati koordinacija u radu.

Upućen je i poziv za usvajanje novih zakona o plinu, struji, obnovljivim izvorima energije, energetskoj učinkovitosti i zaštiti okoliša.

Ljudska prava

Potcrtano je da mediji moraju biti oslobođeni političkog utjecaja te da novinari moraju biti zaštićeni od "zastrašivanja sudskim progonom". Osuđeno je, kako je navedeno, rastuće narušavanje slobode govora u Republici Srpskoj.

Prema EU, Bosna i Hercegovina mora još raditi na snažnijoj zaštiti ljudskih prava, a što se odnosi i na prevenciju i proaktivno procesuiranje zločina iz mržnje, govora mržnje, dezinformisanja, rodno zasnovanog nasilja i seksualnog nasilja.

Ni ovaj put nije izostao poziv da s konačno ukine diskriminacija u školskom sistemu, a to se odnosi na sistem "dvije škole pod jednim krovom".

Vanjska politika i sigurnost

Bosna i Hercegovina bi trebala nastaviti usklađivati vanjsku i sigurnosnu politiku sa politikama EU te poboljšati odnose sa susjednim državama.

Izvještajem je pozvana EU da preduzme konkretne korake za integraciju zemalja Zapadnog Balkana, pa tako i Bosne i Hercegovine, u "širi strateški i sigurnosni kontekst". Kao razlog za to istaknuti su ruska agresija na Ukrajinu i maligno uplitanje za koje je ocijenjeno da se njime može destabilizirati Zapadni Balkan.