VOJNE operacije u inozemstvu predsjednik Trump dosad je temeljio na računici da se mogu izvesti uz minimalne američke žrtve i gospodarske posljedice. Međutim, prvi dani rata u Iranu već ozbiljno dovode u pitanje tu pretpostavku, piše The New York Times.

Do sada je poginulo šest Amerikanaca, a zaljevski saveznici su se našli na udaru. Burze su nestabilne, cijene goriva rastu, a američka vojska, prema nekim procjenama, dnevno troši stotine milijuna dolara. U Iranu je u zračnom napadu na osnovnu školu za djevojčice poginulo 175 osoba, izvijestili su lokalni zdravstveni dužnosnici i iranski državni mediji, dok Trumpova administracija poručuje da istražuje tko je odgovoran za napad.

Iako kopnene snage još nisu poslane na iranski teritorij, administracija ne isključuje tu mogućnost. Ministar obrane Pete Hegseth u srijedu je dao naslutiti da sukob možda neće biti kratak. "Ubrzavamo, a ne usporavamo", izjavio je Hegseth novinarima. "Upravo danas stiže još bombardera i borbenih zrakoplova."

Prethodne brze pobjede
Odluka o pokretanju novog vala raketnih napada na Iran, koji je započeo u subotu, uslijedila je nakon niza, kako to smatra njegova administracija, brzih vojnih uspjeha koji su ohrabrili Trumpa.

Pod njegovim vodstvom, američka vojska je u munjevitoj akciji uhitila venezuelanskog predsjednika Nicolása Madura, iznenadnim udarom napala iranska nuklearna postrojenja, gađala hutske militante u Jemenu, uništila niz sumnjivih brodova s drogom na Karibima te bombardirala ciljeve u Iraku, Nigeriji i Somaliji u sklopu protuterorističkih operacija.

Sve su te akcije izvedene brzo i, prema ocjeni administracije, uspješno, uz niske troškove u američkim životima i resursima. No, rat koji su Sjedinjene Države i Izrael pokrenuli protiv Irana nosi rizik da preraste okvire takvih brzih udara, osobito ako se administracija dublje uplete u pokušaj promjene režima.

Povratak američkog ratovanja
Zastupnik Jason Crow, demokrat iz Colorada i bivši vojni rendžer koji je služio u Iraku i Afganistanu, upozorio je u srijedu da SAD ponavlja put prema beskrajnom ratu kakvom je i sam svjedočio, a protiv kojeg se Trump zalagao u kampanji.

"Nakon bilijuna dolara, tisuća američkih života, desetljeća beskrajnog sukoba - praktički cijeli moj odrasli život, četvrt stoljeća američkog ratovanja - opet smo na istome", rekao je Crow. "Donald Trump je vodio kampanju na obećanju da će okončati ratove jer je znao da je to ono što Amerikanci žele, i još uvijek žele, a ipak, evo nas opet ovdje."

 
Trump je pozvao narod Irana da "preuzme" svoju zemlju, ali nije podržao nijednu konkretnu skupinu koja bi povela borbu protiv vlade. Od početka napada razgovarao je s kurdskim vođama, no nije pristao ni na kakav plan o njihovom naoružavanju radi svrgavanja iranske vlasti, potvrdila je u srijedu glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt.

Analiza troškova
"Trump je osoba koja voli jeftine i blještave pobjede, barem onako kako ih on vidi", kaže Jon Hoffman, istraživač obrambene i vanjske politike na Institutu Cato. "Sve što čujem od ljudi u administraciji i bliskih njoj jest da je nakon akcije protiv Madura bio u zanosu.

Osjećao se na neki način nedodirljivim. Ali ovo je bitno drugačije od Venezuele. Troškovi se već gomilaju." Hoffman je pritom ukazao na poginule američke vojnike te na skok cijena nafte i prirodnog plina. "Cijene prirodnog plina u Europi porasle su za oko 40 posto, a situacija će se samo pogoršavati. Te cijene nastavit će rasti", predviđa on.

S druge strane, Elliott Abrams, viši suradnik za bliskoistočne studije pri Vijeću za vanjske odnose, koji je radio za tri republikanska predsjednika uključujući Trumpa, smatra da postoje velike koristi od eliminacije iranskih vođa i uništenja vojnih kapaciteta te zemlje.

"Dosadašnji trošak su životi američkih vojnika", rekao je. "Ali koristi su, po mom mišljenju, goleme. Taj režim već više od 40 godina pokušava, a ponekad i uspijeva, ubijati Amerikance." Abrams tvrdi da američke žrtve mogu ostati na niskoj razini ako Trump ne pošalje kopnene snage.

Veliki rizik
Desetkovani iranski režim, zaključio je, u konačnici je u interesu Amerike i njezinih saveznika. "Čak i ako ostaci režima opstanu na vlasti, ostat će bez nuklearnog programa, praktički bez programa balističkih projektila i bez ikakve sposobnosti projiciranja moći u regiji", dodao je.

No, Hoffman nije tako uvjeren i tvrdi da bi destabilizirani Iran mogao predstavljati ogroman rizik za Ameriku i njezine saveznike. "Ako je plan zaista naoružati etničke separatističke skupine i pokušati balkanizirati Iran, to ne samo da bi bio posrednički rat razmjera kakav Sjedinjene Države još nisu vodile na Bliskom istoku, nego bi nametnuo i goleme troškove cijeloj regiji", rekao je.

U takvom scenariju, upozorava Hoffman, "vjerojatno govorimo o masovnim izbjegličkim valovima te o vremenu i prostoru za skupine poput ISIS-a da ponovno ojačaju." Zaključio je: "To su skupine koje se hrane kaosom. Time se otvara Pandorina kutija."